Zdravlje mozga se definiše kao stanje u kojem mozak funkcioniše u svim domenima – kognitivnom, senzornom, socijalno-emocionalnom, bihejvioralnom i motoričkom – omogućavajući osobi da ostvari svoj puni potencijal tokom cijelog životnog vijeka, bez obzira na prisustvo ili odsustvo bolesti. Iako je ključni element ljudske dobrobiti, zdravlje mozga i dalje nije prioritetno u globalnim zdravstvenim okvirima.
Prevencija
Neurološki i psihijatrijski poremećaji vodeći su uzroci invaliditeta i drugi najveći izvor smrtnosti širom svijeta. Ipak, zdravstveni sistemi i dalje ostaju više usmjereni ka sekundarnoj u odnosu na primarnu prevenciju. Nedavne inicijative svjetske zdravstvene organizacije (WHO), evropske akademije za neurologiju (EAN), globalnog instituta za zdravlje mozga (GBHI) ali i nacionalni planovi pojedinih evropskih zemalja naglašavaju neophodnost pristupa koji obuhvata cijeli životni vijek, sa fokusom na prevenciju, veći angažman zajednice, digitalnu pismenost i međusektorsku saradnju.
Podizanje svijesti o zdravlju mozga, posebno među Generacijom Z, je od ključnog značaja zbog zabrinjavajućih zdravstvenih trendova i sveprisutne upotrebe digitalnih medija. Nedovoljna zastupljenost neuroprotektivnog sadržaja u temama/razgovorima o zdravlju na društvenim mrežama je problematična s obzirom na to da su ove platforme primarni izvor informacija za mlade.
Svjetski dan mozga-22. jul
Svjetski dan mozga prvi put je obilježen 22. jula 2014. godine od strane svjetske federacije neurologa (World Federation of Neurology (WFN)). Svake godine se zajednički bira glavna tema kako bi se skrenula pažnja na značaj zdravlja mozga i promovisale dobre akcije. Ove godine se održava pod sloganom ,,Zdravlje mozga za sve uzraste” čime se želi podići svijest o važnosti zdravlja mozga i podršci u svakoj životnoj fazi.
Ova inicijativa je pokrenuta kako bi se riješilo rastuće globalno opterećenje neurološkim poremećajima i promovisalo obrazovanje o zdravlju mozga.
Jedna od tri osobe na svijetu boluje od neke neurološke bolesti. Zdravlje mozga se često zanemaruje sve dok se ne pojave primjetni simptomi akutnih bolesti poput epilepsije, moždanog udara, Alchajmerove bolesti. Mnoga od ovih stanja mogu se spriječiti ili bolje kontrolisati ranom intervencijom, obrazovanjem i jednakim pristupom njezi.
Zdravlje mozga mora biti podržavano tokom cijelog životnog vijeka:
Prije začeća: Zdravlje i navike roditelja oblikuju mozak djeteta čak i prije rođenja. Dobra ishrana, redovni pregledi i izbori načina života prave čvrst temelj za buduće zdravlje mozga.
Trudnoća i postnatalni period: Fizičko i emocionalno blagostanje majke je ključno za zdrav razvoj mozga u materici. Prenatalna i postnatalna njega, pravilna ishrana i upravljanje stresom štite i majku i dijete.
Rano djetinjstvo i adolescencija: Rana životna iskustva utiču na učenje, emocionalni rast i razvoj. Bezbijedno okruženje, imunizacija i pozitivno roditeljstvo podržavaju dugoročno zdravlje mozga.
Odraslo doba: Uravnotežene životne navike – uravnotezena ishrana, san, redovno vežbanje, mentalna stimulacija i kontrola stresa – omogućavaju očuvanje funkcija mozga i smanjuju rizik od neuroloških poremećaja
Kasno odraslo doba: Socijalna kontakti i angažovanost pomažu u očuvanju nezavisnosti i kvaliteta života u kasnijim godinama, pored redovnih pregleda za rano otkrivanje poremećaja koji su česti u navedenoj životnoj dobi.
„ Zdravlje mozga je putovanje, a ne prekretnica. Počinje prije rođenja, usavršava se u djetinjstvu i čuva se kroz odraslo i starije doba, utičući na naš potencijal, otpornost i kvalitet života u svakom dobu.“ prof. dr David W. Dodick
Strategije za bolje zdravlje mozga
Zdravlje mozga je ključno za opšte blagostanje i kvalitet života. Mozak kontroliše sve tjelesne funkcije, uključujući kretanje, misli, emocije, sjećanja. Zdravlje mozga je neophodno za kognitivne funkcije, emocionalnu regulaciju i fizičko zdravlje.
Nedovoljna zastupljenost neuroprotektivnog sadržaja u temama/razgovorima o zdravlju na društvenim mrežama je problematična s obzirom na to da su ove platforme primarni izvor informacija za mlade
Neki od faktora koji doprinose zdravlju mozga su:
Uravnotežena ishrana
Uravnotežena ishrana je fundamentalna za zdravlje mozga. Hrana bogata hranljivim materijama, kao što su voće, povrće, integralne žitarice, nemasni proteini i zdrave masti, obezbjeđuje mozgu esencijalne vitamine, minerale i antioksidante. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribi i lanenom sjemenu, posebno su korisne za kognitivne funkcije i strukturu mozga. Pored toga, vitamini B, C, D i E, zajedno sa mineralima poput magnezijuma i cinka, podržavaju različite i veoma važne moždane procese.
Redovna fizička aktivnost
Održavanje redovne rutine vežbanja jedan je od najefikasnijih načina za unapređenje zdravlja mozga. Redovna fizička aktivnost iako ima mnogo koristi u cjelini, poboljšava zdravlje mozga povećavajući protok krvi i snadbijevanje mozga kiseonikom. Vježbanje takođe podstiče oslobađanje neurotrofičnih faktora, supstanci koje pomažu rastu i preživljavanju neurona. Fizička aktivnost takođe smanjuje zapaljenske procese i insulinsku rezistenciju, koje su povezane sa kognitivnim padom. Aktivnosti poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla i treninga snage ne samo da poboljšavaju fizičko zdravlje, već poboljšavaju i raspoloženje i kognitivne funkcije oslobađanjem endorfina i smanjenjem hormona stresa. Pored toga, istraživanja pokazuju da ljudi koji su fizički aktivni imaju manji rizik od razvoja Alchajmerove bolesti.
Adekvatan san
San je ključan za zdravlje mozga, kako po količini tako i po kvalitetu. Adekvatan san je neophodan za zdravlje mozga, jer mu omogućava da se odmori, popravi i konsoliduje sjećanja. Između mozga i sna postoji dvosmjerna veza: naš mozak i tijelo regulišu naše obrasce spavanja, a san utiče na zdravlje našeg mozga i tjelesne funkcije. Tokom spavanja, mozak se oslobađa od toksina koji se akumuliraju tokom dana, uključujući i toksično nakupljanje amiloidnih plakova, proteina koji se akumulira kod ljudi sa Alchajmerovom bolešću, što je ključno za sprječavanje neurodegenerativnih bolesti.Istraživanja su povezala poremećaje spavanja, kao što su fragmentirani san ili česta noćna buđenja, sa povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti.
Mentalna stimulacija
Mentalna stimulacija održava mozak aktivnim i angažovanim, pomažući u održavanju i poboljšanju kognitivnih funkcija kao što su pamćenje, pažnja i vještine rješavanja problema. Aktivnosti poput čitanja, rješavanja slagalica, učenja novih vještina ili jezika, bavljenje kreativnim aktivnostima poput slikanja ili sviranja instrumenta, stimulišu neuronske veze. Kontinuirano učenje i mentalni izazovi podstiču mozak da se prilagodi, ojača postojeće i stvori nove veze, što može odložiti početak kognitivnog pada povezanog sa starenjem.
Naše mentalno zdravlje i zdravlje mozga su međusobno neraskidivo povezani. U stvari, depresija i stres mogu doprinijeti gubitku pamćenja. Redovna društvena interakcija može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja i promovisanju zdravijih načina suočavanja sa stresom, zato odvojite vrijeme za druženje sa prijateljima i porodicom kad god je to moguće, posebno ako živite sami.
Zaštita protiv povreda glave
Čak i kada trenutno ne djeluju ozbiljno, povrede glave mogu doprinijeti nizu bolesti i poremećaja rada mozga. Traume mozga mogu varirati od blagih do teških i mogu doprinijeti stvaranju ozbiljnijih poremećaja kasnije u životu. Na primjer, hronična traumatska encefalopatija je neurodegenerativni poremećaj koji je povezan sa ponavljajućim udarcima glavom, čak i onima koji ne rezultiraju dijagnostikovanim simptomima potresa mozga.
Preduzimanje svakodnevnih mjera predostrožnosti protiv povreda glave pomoći će u zaštiti zdravlja vašeg mozga. Nošenje sigurnosnog pojasa ili kacige važni su za sprječavanje povreda mozga. Za djecu koristite auto-sjedišta prilagođena uzrastu i veličini i uvjerite se da su pravilno postavljena.
Brain Health Challenge 2025: Pridružite se Pokretu!
#BrainHealthChallenge2025 su razvili studenti CAS programa iz zdravlja mozga na Univerzitetu u Bernu u Švajcarskoj. Ova inicijativa je zasnovana na teoriji promjene ponašanja, modelima digitalne zdravstvene pismenosti i principima zdravstvene promocije. Kampanja crpi inspiraciju iz viralnosti i uticaja ALS Ice Bucket Challenge i sličnih pokreta i spaja viralni potencijal društvenih mreža sa naučnim porukama kako bi se podigla svijest o zdravlju mozga.
Centralna vizuelna srž kampanje – nošenje zaštitne opreme – služi kao bukvalni i metaforički simbol zaštite mozga.
Izazov poziva učesnike da kreiraju kratke video zapise (10–60 sekundi) ili fotografije noseći kacigu ili drugu zaštitnu opremu za glavu u neočekivanim situacijama, uz ličnu poruku o značaju zdravlja mozga. Učesnici zatim nominuju tri druge osobe, podstičući lančani efekat.
Pored izazova, na društvenim mrežama Brain Health Challenge 2025 (https://brainhealth-challenge.org/) se objavljuju informativni postovi sa činjenicama zasnovanim na dokazima, čime jačamo i cilj kampanje – podizanje svijesti i edukacija javnosti.
Pozivam sve čitaoce da učestvuju!
Budite dio promjene! Snimite svoj video ili fotografiju sa #BrainHealthChallenge2025, podijelite svoju priču na https://brainhealth-challenge.org/ i pozovite druge da se pridruže. Zajedno možemo učiniti zdravlje mozga prioritetom svake generacije.
Autorka: Dr Sanja Gluščević, neurolog
Biografija
Dr Sanja Gluscevic, crnogorski neurolog, posvećena je istraživanju svijeta neurona kroz spoj akademske rigoroznosti i duboke humane svrhe. Magistar neurologije specijalizovana za multiplu sklerozu (Dresden International University, u saradnji sa European Charcot Fondacijom) i doktorand iz epileptologije na Medicinskom fakultetu u Podgorici, neprestano gradi mostove između kliničke prakse i revolucionarnih svjetskih dostignuća. Trenutno dopunjuje znanje kroz poslijediplomske studije (CAS) iz zdravlja mozga na Univerzitetu u Bernu u Švajcarskoj, dok je istovremeno angažovana kao potpresjednik sekcije za mlade istraživace pri European Charcot Fondaciji.
Kao prvi ambasador Evropske akademije za neurologiju (EAN) za zdravlje mozga iz Crne Gore i član ILAE YES Advocacy Task Force, dr Sanja je postala glas koji povezuje globalnu nauku sa lokalnim izazovima. Svojom vizijom osnovaola je Crnogorsko udruženje za bolesti mozga “Nada”, a kroz stratešku saradnju sa liderima poput The Sumaira Foundation, kreira platforme za podršku pacijenata i rušenje stigma.
Dr Gluščević vjeruje da neurologija nije samo medicina već i umjetnost: “Svaki mozak je priča koja zaslužuje da se čuje, a svaki pacijent – saveznik u borbi za zdravlje.”