KUD ,,Stanko Dragojević” bilježi značajan jubilej, 80 godina od osnivanja i 145 godina amaterskog kulturnog pjevanja u Podgorici.
Ovo je godina kada se hor vraća pod okrilje Glavnog grada nakon što je usvojena inicijativa na Skupštini. Biće to gradski hor Podgorice poslije niza godina rada kao nevladina organizacija.To je bio povod da razgovaramo sa koordinatkinjom hora ,,Stanko Dragojević” Vesnom Ćetković-Šćepanović.
Ćetković-Šćepanović nada se da će prvi nastup i promocija monografije u izdanju Sekretarijata za kulturu Glavnog grada biti predstavljeni na Dan oslobođenja Podgorice.
Nema porodice koja u tako dugoj tradiciji nije imala makar jednog člana u horu, a mnoge i više, pa i kroz nekoliko generacija, o čemu svjedoče sačuvani spiskovi članstva od osnivanja, napominje Ćetković-Šćepanović.
Ističe da s dugom tradicijom KUD ,,Stanko Dragojević” u oblasti kulture bi se ,,ponosilo svako društvo, jer je ovo kulturno – umjetničko društvo nasljednik tradicije očuvanja kulture žitelja Podgorice”
Kada pogledate arhivu KUD ,,Stanko Dragojević” od osnivanja do danas, kakva ona osjećanja budi u Vama?
– Hor KUD-a ,,Stanko Dragojević”, kao najstariji hor u našem gradu, baštini dugu tradiciju svog postojanja i slavi ove godine izuzetan jubilej – 145 godina amaterskog horskog pjevanja u Podgorici i 80 godina od kada postoji pod nazivom ,,Stanko Dragojević”. Tako dugom tradicijom u oblasti kulture bi se ponosilo svako društvo. Ovo kulturno – umjetničko društvo nasljednik je tradicije očuvanja kulture žitelja Podgorice, budući da je od 1880. godine nastalo od prvih pjevačkih društava na području grada: Kulturnog društva čitaonice, Muslimanskog pjevačkog društva ,,Gajret”, Prvog podgoričkog pjevačkog društva ,,Branko” i Radničkog kulturno-umjetničkog društva ,,Abrašević”. Od 1945. godine pod sadašnjim nazivom, i sa više od 2.000 koncertnih nastupa u zemlji i inostranstvu, uz konstantno potvrđeni visok umjetnički kvalitet, o čemu svjedoče najveće nagrade i priznanja koja se mogu ostvariti u sferi horskog muziciranja, pa je odlikovano i Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima. Nema porodice koja u tako dugoj tradiciji nije imala makar jednog člana u horu, a mnoge i više, pa i kroz nekoliko generacija, o čemu svedoče sačuvani spiskovi članstva od osnivanja. Iako djeluje na amaterskoj osnovi, ovo društvo je decenijama bilo stožer okupljanja kako iskusnih, tako i mladih ljudi svih profesija, kao i muzičkog obrazovanja. Privilegija je i ponos da sam njegov član, a i osjećaj da je ovaj hor duša našeg grada u njegovoj dugogodišnjoj kulturnoj istoriji, pa i istoriji države Crne Gore, čime predstavlja nemjerljivo nematerijalno kulturno bogatstvo koje, kao takvo, treba zaštititi i sačuvati. To je bogatstvo kako u duhovnoj muzici koju prije svega baštini u svojoj aktivnosti, tako i ljudima koji čine njegovo članstvo, bez obzira na naciju i vjeru.
Sekretarijat za kulturu Glavnog grada uvažio je inicijativu da bude osnovan gradski hor KUD ,,Stanko Dragojević” koji bi predstavljao Podgoricu na svečanostima i drugim kulturnim događajima. Koliko Vam prihvatanje ove inicijative znači, s obzirom da je bio prekid u radu, a onda hor radio pod NVO?
– Srećni smo mnogo, ne samo mi koji smo inicirali da najstariji hor u našem gradu bude sačuvan kao prepoznatljiva institucija gradskog hora, jer je to od svog nastanka uvijek i bio, već i svi njegovi raniji i sadašnji članovi. Glavni grad i Sekretarijat za kulturu prepoznali su istorijsku tradiciju i vrijednost ovog hora u ukupnoj kulturnoj baštini grada, te cijenili i potrebu njegovog opstanka, odnosno revitalizacije kao najstarijeg podgoričkog hora. Znači takođe i činjenica da će hor biti pod okriljem Grada, kako je i bio sve do 2000. godine, kada je taj status izgubio i postao NVO.
Kakva su Vaša očekivanja od saradnje Glavnog grada, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada sa KUD ,,Stanko Dragojević” i gradskim horom?
– Očekujemo punu saradnju sa Glavnim gradom i Sekretarijatom za kulturu, kao organom lokalne uprave sa kojim smo već od prve naše inicijative za izradu monografije imali punu podršku.
Kakav će biti repertoar hora i ko će biti dirigent?
– Rad Hora KUD-a ,,Stanko Dragojević” već duži niz godina, bazira se isključivo na horskoj djelatnosti, odnosno horskom pjevanju bez muzičke pratnje ,,a capella”, dakle, baštini isključivo klasičnu muziku, ali i drugu vrstu muzike, zavisno od programa gdje nastupa. Za dirigenta hora, Glavni grad će raspisati konkurs i formirati komisiju za izbor, a nakon toga audiciju za članove hora. Vjerujemo da bi hor mogao da počne sa radom u septembru ove godine, a prvi nastup da održi na rođendan grada – Dan oslobođenja Podgorice 19.12.2025.godine.
Dio hora KUD ,,Stanko Dragojević” bile su mnoge poznate ličnosti. Da li možete podsjetiti čitaoce na neke od njih?
– Dio Hora KUD-a ,,Stanko Dragojević” bile su mnoge poznate ličnosti, počevši od naših poznatih kompozitora – Alekse Ivanovića (praškog đaka), Bora Tamindžića, Branka Zenovića, Cvjetka Ivanovića, koji su bili i dirigenti hora, pored njih i druga poznata imena profesionalnih dirigenata, pa do poznatih pjevačkih imena – Ksenije Cicvarić, Jusufa-Cula Jakupovića, Branke Šćepanović, Sergeja Ćetkovića, Kneza i mnogih dr. sada mlađih pjevača koji su kao učenici muzičke škole prošli kroz hor.
U kojoj ste fazi izrade monografije KUD ,,Stanko Dragojević”?
– Inicijativa za izradu monografije hora, podnijeta je Glavnom gradu-Sekretarijatu za kulturu i sport u februaru 2021. godine, ali su korona i neke druge objektivne okolnosti prolongirali rad na njenoj izradi.Pravo bogatstvo materijala za monografiju našli smo u arhivi prostorija hora – više od 200 uramljenih fotografija, diploma, nagrada, zahvalnica i dr. dokumentacije, a što sve treba zaštititi i sačuvati u Muzeju grada. Grafički urednik monografije biće Nikola Latković – grafički dizajner, nekada i on i pojedini članovi njegove porodice članovi ovog hora. Očekujemo da će već u septembru biti pripremljen sav materijal, a u oktobru monografija štampana, sa planom da u decembru bude i njena promocija.
S obzirom na izuzetan opus, doprinos i bogatstvo arhive KUD ,,Stanko Dragojević”, koliko je teško izdvojiti 80 godina u jednu monografiju i kako biste opisali značaj ovog djela za Podgoricu i Crnu Goru?
– Ova monografija će obuhvatiti ne samo period od 1945. godine, odnosno period 80 godina od kada hor nosi ime po svom nekadašnjem članu i sekretaru hora Stanku Dragojeviću, nego i period od 1880. godine kada u Podgorici počinje organizovano amatersko horsko pjevanje, čime ovaj hor kao najstariji u našem gradu baštini u tekućoj godini svoju tradiciju postojanja već punih 145 godina. To je zaista obiman materijal koji nimalo nije lako objediniti, a što će predstavljati nemjerljivo kulturno bogatstvo kako za Podgoricu, tako i Crnu Goru i koje, kao takvo, treba sačuvati i zaštititi.
Koji je Vama trenutak u bogatoj istoriji KUD ,,Stanko Dragojević” ostao kao najupečatljiviji?
– Ja sam, kao amater, postala član Hora ,,Stanko Dragojevic” 2009. godine kada je obnovljen njegov rad, koji je bio privremeno prestao krajem devedesetih godina prošlog vijeka zbog ukupnih društvenih dešavanja. Za mene je to bila ne samo privilegija i nastavak porodične tradicije, nego prije svega čast postati član jedne ovakve kulturne institucije kakav je Hor ,,Stanko Dragojević”.
Teško je izdvojiti trenutak koji mi je kao članu hora ostao najupečatljiviji, ali ću izdvojiti jedan poslije obnove hora. To je prvi nastup hora van Crne Gore u Puli u novembru 2011. godine na Danima muzike ,,Matko Brajša-Rašan”, kada je, uz ostalu publiku, bio i veliki broj crnogorskih iseljenika iz Peroja-Istre koji su naš nezaboravan i uspješan nastup doživjeli posebno emotivno, kao i mi uz njih.
Ne mogu, a da ne pomenem i moju posebnu emociju i doživljaj divljenja što sam bila u prilici da, kao član ovog hora, učestvujem 2011. i 2013. godine u Crnogorskom horskom ansamblu na Muzičkim festivalima ,,A tempo” u Podgorici i ,,Don Brankovi dani muzike” u Kotoru, a da tada dirigentica ansambla bude ikona dirigovanja Darinka Matić-Marović. To se pamti za čitav život.
Bojana Radonjić
Foto: Privatna arhiva