– Povjerenje u medije doći će onog dana kada (ako) mediji budu slobodni, kad u njima budu radili ozbiljni, nezavisni profesionalci, ljudi od integriteta, a ne poslušnici utučeni autocenzurom ili politički dirigovani pojedinci, kazao je za Montenegro magazin glavni i odgovorni urednik RTV Cetinje, Mladen Zadrima.
Takođe, sugeriše i na čitaoce koji bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da prestanu da tolerišu namjerne neistine medija. On je istakao da su profesionalni standardi u novinarastvu jasni, a da je dovoljno samo poštovati Kodeks novinara.
– Povjerenje se gradi napornim radom, poštovanjem pravila, primjenom svega onoga što predviđa Kodeks, stalnim provjeravanjem i preispitivanjem, poštovanjem izvora, istine i činjenica. Takođe mislim da mediji treba da budu nezavisni od političkih uticaja, da političare drže na određenoj distanci – dakle sve ono što ovdje i sada najčešće nije slučaj, smatra Zadrima.
Granica između prava javnosti da zna i prava da bude zaštićena od uznemirujućeg sadržaja, prema njegovim riječima, jasno je definisana Kodeksom novinarki/novinara Crne Gore.
– Ko je ikad pročitao taj dokument i, što je važnije, razumio što tu piše, uz činjenicu da ga se pridržava, nikada neće napraviti propust koji bi mogao da uznemiri javnost nekom informacijom. Međutim, svjedoci smo da veoma mali broj medija poštuje smjernice koje su Kodeksom propisane ili bolje reći sugerisane. Bombastični naslovi koji često ne korespondiraju sa sadržajem teksta, fotografije koje su neprimjerene. Pozivanje na nepostojeće „provjerene i pouzdane izvore“ kako bi se pred javnošću opravdala konstrukcija koja se objavljuje, nepotpisani tekstovi koji direktno ugrožavaju nečiji integritet i privatnost, odbijanje i izbjegavanje da se objavi reagovanje ili demanti…mnogo je toga gotovo svakodnevno u ovdašnjim medijima-objašnjava Zadrima.
Uzrok odustva etičnosti u novinarskim tekstovima Zadrima vidi u bezglavoj jurnjavi za nekakvom ekskluzivom, koja obično rezultira greškom.
– Takođe, uzroke vidim i među samim novinarima, a pogotovo urednicima koji svjesno krše pravila, pravdajući svoje namjere time da „javnost ima pravo da zna“. Naravno da javnost treba da zna ali se toj javnosti ne smije podmetati sve i svašta kao istinito i provjereno, a ustvari se želi postići neki partikularni cilj, najčešće vezan za politička gibanja i po nečijoj narudžbi, navodi Zadrima.
Takođe, uzroke vidim i među samim novinarima, a pogotovo urednicima koji svjesno krše pravila, pravdajući svoje namjere time da „javnost ima pravo da zna“
Tabloidnost i senzacionalizam ,,bolest“ su, kako kaže, koja se teško suzbija.
– Nažalost, to privlači pažnju javnosti bez obzira na to da li su objave istinite ili ne. Ništa tu nije slučajno i najveći problem je što se to svjesno radi i što kod određenog dijela javnosti izaziva reakcije, najčešće one uzrokovane političkim podjelama. Sjetio sam se jednog dijela posljednjeg velikog, mislim i jedinog istraživanja o čitanosti, gledanosti i slušanosti medija u Crnoj Gori iz 2003.g, kada internet platforme još nijesu bile uzele maha, đe se veliki broj ispitanika izjasnio da je spreman svom omiljenom mediju da oprosti objavljenu namjernu neistinu. Mislim da se ni do danas ništa nije promjenilo u tom smislu, upozorio je Zadrima.
Mn.M.