U vremenu kada su igre na sreću sve prisutnije u svakodnevnom životu, ključno pitanje koje se nameće jeste – gdje su granice igre? Upravo toj temi posvećen je panel koji je danas održan u Podgorici. Panel „Gdje su granice igre?: Odgovornost pri igranju igara na sreću i prevencija maloljetničkog kockanja“ okupio je predstavnike institucija, industrije i civilnog sektora, s ciljem da se iz različitih uglova sagleda odgovornost u priređivanju i učestvovanju u igrama na sreću, da se otvori prostor za ozbiljan dijalog o prevenciji maloljetničkog kockanja, ali i da se ukaže na potrebu odlučne borbe protiv rastućeg crnog tržišta, koje dodatno komplikuje ovu društvenu pojavu.
V.d. direktora Uprave za igre na sreću, Spasoje Papić, ukazao je da edukacija, informisanje i međusektorska saradnja moraju biti prioritet u borbi protiv sve izraženije zavisnosti mladih od klađenja.
On je istakao da iako imaju ograničene nadležnosti u ovom domenu, planiraju da tokom ove godine realizuje edukativne aktivnosti u saradnji s institucijama i civilnim sektorom.
– Fokus će biti na promociji odgovornog igranja, informisanju mladih i njihovih porodica, te podizanju svijesti o štetnim posljedicama kockanja. Kampanja će obuhvatiti medije, društvene mreže, radionice i javne tribine, a biće usklađena sa Akcionim planom za prevenciju kockanja među mladima. Pored toga, posebna pažnja biće usmjerena na zakonske kontrole u vezi blizine kladionica školama, gašenju ilegalnih sajtova i unapređenju digitalnog nadzora. Prevencija se mora graditi kroz znanje i edukaciju – od pojedinca, preko porodice, do čitavog društva – poručio je Papić dodajući da njihova misija nije zabrana, već zaštita – posebno onih najranjivijih.
– Prevencija kroz edukaciju i odgovorno priređivanje igara na sreću mora biti zajednička obaveza cijelog društva – poručio je Papić.
Goran Ćetković, predstavnik Kreativnog centra Volcano – Vezuv doo, ističe da, ukoliko zaista želimo da rješavamo problem maloljetničkog kockanja, moramo krenuti od ozbiljnih i kredibilnih podataka.
– Stalno slušamo o navodnim istraživanjima, a u stvarnosti – relevantnih podataka nema. Najčešće korišćena fraza je ‘prema nekim istraživanjima’, a mi ne znamo koja su to istraživanja, ko ih je sprovodio, ni kojom metodologijom. Mi, kao legalni priređivači igara na sreću, partneri smo u ovom sistemu. Dobili smo koncesije od države, poslujemo po zakonu još od 2004. godine i svakodnevno se trudimo da postavimo jasne granice. U našim objektima poštujemo pravila – maloljetnici nemaju pristup. Međutim, problem ne počinje i ne završava s priređivačima. Dio odgovornosti je i na porodici, jer sve počinje vaspitanjem – naglašava Ćetković.
Igor Milošević, građanski aktivista i direktor ADP Zid istakao je da po reakcijama iz regiona, a tu računa i Hrvatsku, na osnovu pokrenutih kampanja i izmjena zakona vidi da se upalio crveni alarm po pitanju efekata koje kocka ima na veći dio stanovništva.
– Linija industrije zabave odavno je pređena. I to nije više pitanje prevencije maloljetnika nego epidemije koja utiče na mnoge porodice. Krivce za to prvenstveno treba tražiti u redovima državnih institucija koje su dozvolile ovakvu rasprostranjenost koja se prelila iz legalnih tokova i u nelegalne kanale. Država, niti je svojim zakonima spriječila nekontrolisani uticaj igara na sreću niti je u posledjih godina uožila euro u prevenciju, zaštitu i podršku ljudima kojima je pomoć neophodna. Naravno pohlepa pojedinaca i izlazak terminala iz mjesta za priređivanje doprinio je da se stanje pogoršava iz dana u dan. Mi imamo jasne predloge i set mjera kako na različitim nivoima djelovati a tu je primarna prevencija samo jedan mali segment – poručio je Milošević.
Miloš Lalević, direktor sektora za pravne poslove MNA Gaming – Admiralbet, kazao je da iskustva iz evropskih zemalja pokazuju da pretjerano restriktivni zakoni o igrama na sreću često dovode do porasta nelegalnog tržišta i slabljenja budžetskih prihoda.
– Odgovorno priređivanje može dati stvarne rezultate samo ako prethodno postoji uravnotežen normativni okvir koji istovremeno štiti javni interes i omogućava stabilno poslovanje legalnih priređivača – kazao je Lalević dodajući da oni kontinuirano sprovode stroge mjere odgovornog priređivanja igara na sreću, uključujući procedure za odgovorno klađenje, sofisticirane alate za identifikaciju rizičnog ponašanja, kontrolu potrošnje, kao i aktivne programe za zaštitu igrača.
– Ipak, takve mjere mogu imati puni efekat samo u regulatornom okruženju koje omogućava legalnim priređivačima da budu konkurentni u odnosu na neleglalne subjekte na tržištu – kazao je Lalević.
PR