Svjetski dan gojaznosti, koji se obilježava 4. marta, ima za cilj podizanje svijesti o rastućem globalnom problemu gojaznosti i promovisanje rješenja koja mogu pomoći ljudima da postignu i održe zdravu tjelesnu težinu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Ovogodišnja tema “Promjena sistema – zdraviji život” naglašava potrebu za reformom zdravstvenih, prehrambenih i društvenih sistema, koji direktno utiču na rastuće stope gojaznosti u svijetu.
Gojaznost – alarmantni globalni podaci
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO):
Stope gojaznosti su se gotovo utrostručile od 1975. godine, dok su se kod djece i adolescenata povećale čak pet puta.
Ako se hitno ne sprovedu preventivne mjere, procjenjuje se da će:
Dječja gojaznost porasti za 60% u narednih deset godina, dostigavši 250 miliona djece do 2030. godine.
Broj gojaznih odraslih osoba do 2035. godine dostići 1,9 milijardi.
Medicinski troškovi povezani s gojaznošću premašiće bilion dolara do 2025. godine.
Gojaznost u Crnoj Gori – stanje i izazovi
Istraživanje o uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori iz 2022. godine pokazalo je da oko 40% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost.
Isto tako, istraživanje o ishrani (MONS) sprovedeno iste godine pokazalo je da oko 50% žena starosti 15 do 49 godina ima obim struka veći od 80 cm, što je jedan od značajnih indikatora gojaznosti.
Na razvoj gojaznosti utiču brojni faktori, uključujući:
✔ Genetske predispozicije
✔ Porodične i društvene okolnosti
✔ Životnu sredinu i način ishrane
✔ Mentalno zdravlje
✔ Dostupnost brze hrane
Gojaznost je glavni faktor rizika za brojne nezarazne bolesti, uključujući:
Dijabetes tipa 2
Kardiovaskularne bolesti
Hipertenziju
Moždani udar
Maligne neoplazme
Uprkos ozbiljnim zdravstvenim posljedicama, stigmatizacija osoba koje žive s gojaznošću i dalje je prisutna, često onemogućavajući pravovremeni pristup adekvatnom liječenju.
Rješenja za prevenciju gojaznosti:
Za efikasno suzbijanje gojaznosti neophodan je sveobuhvatan pristup, koji uključuje mjere na društvenom i individualnom nivou.
Šta društvo može da učini?
✔ Ograničiti marketing hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli, naročito usmjeren ka djeci.
✔ Proizvodjači hrane mogu unapredjenjem recepture smanjiti sadrzaj masti, šećera i soli
✔ Ugostitelji da smanje porcije
✔ Oporezovati šećerna pića i podsticati konzumaciju zdravih namirnica.
✔ Stvarati sigurne prostore za fizičku aktivnost (pješačke zone, biciklističke staze).
✔ Edukovati stanovništvo o zdravim prehrambenim navikama od najranijeg uzrasta.
Šta pojedinac može da učini?
Konzumirati izbalansirane obroke – povećati unos voća, povrća i cjelovitih žitarica, a smanjiti prerađenu hranu i slatka pića.
Kontrolisati veličinu porcija – koristiti manje tanjire i izbjegavati prejedanje.
Piti dovoljno vode – zamijeniti slatke napitke vodom ili biljnim čajevima.
Održavati kvalitetan san – nedostatak sna može povećati apetit i dovesti do prejedanja.
Biti fizički aktivan – minimum 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično za odrasle i 60 minuta dnevno za djecu.
Upravljati stresom – smanjiti emocionalnu ishranu kroz jogu, meditaciju i relaksaciju.
Redovno pratiti zdravstveno stanje – godišnji pregledi pomažu u ranom prepoznavanju rizika.
Edukacija – informisanost o rizicima gojaznosti pomaže u donošenju zdravijih odluka.
Kako Institut za javno zdravlje Crne Gore doprinosi borbi protiv gojaznosti?
Institut za javno zdravlje Crne Gore sprovodi niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju i kontrolu gojaznosti, uključujući:
✔ Praćenje trendova gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti (u saradnji sa SZO).
✔ Izradu strateških dokumenata i vodiča za ishranu predškolske i školske djece (dostupno na sajtu: www.ijzcg.me).
✔ Savjetovanje i edukacija stanovništva – posebna pažnja posvećena djeci, trudnicama i osobama s hroničnim oboljenjima kroz rad ambulante za pravilnu ishranu.
✔ Monitoring sadržaja hrane značajnih za gojaznost (so, trans masti) u saradnji s Upravom za bezbjednost hrane.
✔ Saradnju s vladinim i nevladinim sektorom kako bi se zaustavio i preokrenuo trend gojaznosti.
Poziv na multisektorsku akciju
? Gojaznost nije samo zdravstveni problem – to je društveni izazov koji zahtijeva multisektorski pristup!
Zdravstveni sektor ne može sam riješiti ovaj problem – potrebna je koordinacija između obrazovanja, poljoprivrede, prehrambene industrije, urbanizma, sporta i medija.
? Institut za javno zdravlje organizuje Okrugli sto sa predstavnicima različitih sektora kako bi se naglasila važnost zajedničkog djelovanja u prevenciji gojaznosti.
Prepoznavanjem gojaznosti kao kompleksnog zdravstvenog problema, ali i šireg društvenog izazova, i preduzimanjem konkretnih mjera, možemo značajno smanjiti njen uticaj na zdravlje i kvalitet života svih građana.
Mn.M.