DRUŠTVO PREPORUKA
NAUČNO ISTRAŽIVANJE: Selo ili grad, kako prebivalište utiče na zdravlje i aktivnost adolescenata?
Foto: UCG
Tim istraživača sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore –Erol Vrević, Pavle Malović, Dragan Bačović, Danilo Bojanić i Aldijana Nokić– realizovao je prvo nacionalno istraživanje koje je ispitalo kako mjesto prebivališta utiče na nutritivni status i fizičku aktivnost adolescenata u Crnoj Gori, saopšteno je sa UCG-a.
Kako su naveli u saopštenju, istraživanje, sprovedeno u 27 srednjih škola širom zemlje, obuhvatilo je 1.503 adolescenata uzrasta od 13,9 do 17,9 godina i objavljeno u međunarodnom časopisu BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS).
– Tim istraživača prikupio je podatke u 14 opština Crne Gore, koristeći antropometrijska mjerenja poput indeksa tjelesne mase (BMI), odnosa struka i visine (WHtR) i procenta tjelesne masti (BF). Fizička aktivnost procijenjena je putem standardizovanog PAQ-C upitnika, koji mjeri nivo aktivnosti u različitim periodima dana – dodaju.
Adolescenti su podijeljeni na one iz urbanih (69,6%) i ruralnih sredina (30,4%), čime su rezultati omogućili direktno poređenje ova dva okruženja.
– Nutritivni status i fizička aktivnost ključni su faktori zdravlja adolescenata, perioda života koji oblikuje buduće generacije. Cilj istraživanja bio je da se procijeni da li i koliko razlike u urbanim i ruralnim sredinama utiču na ove aspekte, kako bi se kreirale strategije za unapređenje zdravlja mladih u cijeloj zemlji – poručuju.
Rezultati ukazuju da 14,7% muških i 12% ženskih adolescenata ima prekomjernu težinu, dok je 10,1% dječaka i 3,1% djevojčica gojazno. Štaviše, nije bilo značajnih razlika u nutritivnom statusu između mladih iz urbanih i ruralnih sredina. To znači da problem gojaznosti zahtijeva pažnju u cijeloj zemlji, bez obzira na mjesto prebivališta.
– Analiza fizičke aktivnosti otkrila je jasne razlike među mladima. Mladići iz ruralnih sredina imali su viši nivo fizičke aktivnosti nego oni iz gradova (p = 0.032), posebno tokom slobodnog vremena, časova fizičkog vaspitanja, malih odmora i pauza za ručak. Djevojke iz ruralnih sredina bile su aktivnije od svojih vršnjakinja iz urbanih područja samo tokom slobodnog vremena (p = 0.020), dok druge razlike nisu bile statistički značajne – dodaju.
U urbanim sredinama, adolescenti se suočavaju s većim ograničenjima prostora za fizičke aktivnosti i češće provode slobodno vrijeme koristeći elektronske uređaje. S druge strane, adolescenti na selu češće učestvuju u fizičkim zadacima i aktivnosti na otvorenom, što doprinosi njihovom većem nivou aktivnosti.
– Rezultati istraživanja su ukazali na potrebu za kreiranjem prostora za igru i sportskih sadržaja u urbanim sredinama, organizacijom programa za podsticanje fizičke aktivnosti mladih, kontinuiranim obrazovanjem adolescenata o značaju zdravih stilova života. Ovi rezultati pružaju ključne smjernice za donosioce odluka u unapređenju zdravlja mladih u Crnoj Gori – poručuju.
Objavljivanje ovog istraživanja u prestižnom međunarodnom časopisu potvrđuje njegov značaj za naučnu i širu javnost. Dostupno je na linku: BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS).
Informacije o radu preuzete su iz Liste naučnih radova Univerziteta Crne Gore.
Mn.M.
