Vlada Crne Gore je, na danas održanoj sjednici utvrdila predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom okviru kvalifikacija, predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, saopšteno je iz PR službe MPNI.
Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom okviru kvalifikacija ima za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvalifikacija u Crnoj Gori.
Predlogom zakona se prvi put uvodi termin mikrokvalifikacije koje predstavljaju ishod učenja koji je polaznik stekao na osnovu male jedinice učenja. Cilj uvođenja mikrokvalifikacija je brže sticanje odgovarajućih znanja, vještina i kompetencija koje su potrebne tržištu rada u cilju lakše prohodnosti i mobilnosti radne snage.
Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama ima za cilj stvaranje uslova za obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta u sticanju stručnih kvalifikacija i priznavanju inostranih sertifikata, kao i uvođenje novog tipa kvalifikacija tj. mikrokvalifikacija.
Predviđa se da, umjesto organizatora obrazovanja odraslih, za sprovođene ispita za provjeru znanja, vještina i kompetencija za sticanje stručne kvalifikacije nadležan je Ispitni centar. Takođe, propisuje se nadležnost Centra za stručno obrazovanje u postupku priznavanja inostranih sertifikata o stečenim stručnim kvalifikacijama za koje su do sada bili nadležni organizatori obrazovanja odraslih. Po prvi put se uvodi mogućnost sticanja mikrokvalifikacija kojima se potvrđuju učenja nakon kratkih obuka. Radi se o kvalifikacijama male kreditne vrijednosti, koje treba da omoguće brže sticanje novih znanja, vještina i kompetencija koje su potrebne tržištu rada.
Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju se usklađuje pojam klasifikacioni period sa Zakonom o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, kojim je propisano da obrazovno–vaspitni rad (nastavna godina) obuhvata dva klasifikaciona perioda (polugodišta).
U skladu sa predloženim izmjenama, klasifikacioni period predstavlja polugodište, umjesto ranijeg definisanja da isti predstavlja dio polugodišta (nastavne godine).
Osim toga, u cilju navedenog usaglašavanja, predlaže se, odnosno propisuje da se ocjenjivanje učenika svih razreda vrši u toku klasifikacionog perioda, odnosno na kraju svakog klasifikacionog perioda utvrđuju ocjene iz nastavnih predmeta, vladanja, kao i opšti uspjeh.
Mn.M.