MAGAZIN PREPORUKA
TRIDESET GODINA OD SMRTI MILANA MLADENOVIĆA: Dječak iz vode živi u srcima svih generacija
Foto: Zadužbina Milana Mladenovića
– U svakom porazu, ja sam video deo slobode i kad je gotovo, za mene, znaj, tek tad je počelo – stihovi su pjesme EKV ,,Zemlja” koji i dan-danas odzvanjaju i kao glas i kao grafit i kao životni moto.
Napisao ih je čovjek koji se na današnji dan prije 30 godina sa ove Zemlje preselio u neku drugu, u drugi svijet.
A taj drugi svijet, slobodan, pun duha, pun ljepote, pun istine, pun riječi Milan Mladenović stvarao je i dok je bio tu, među nama.
Sjećanja na EKV i njega u Crnoj Gori sežu od SC ,,Morača” u Podgorici do Budve.
Nažalost, upravo je iz Budve te 1994. godine prebačen u bolnicu, gdje je konstatovano da boluje od raka pankreasa.
I sada, nakon par godina za nas, kad se zatvara krug, dječak iz vode je sav naš bol, ali i srce. Kao da je bilo nekad, kao da je bilo tu. I dalje je novac u rukama i istina mašina. I dalje pjevamo svi u regionu ,,Ovo je zemlja za nas, ovo je zemlja za sve naše ljude, ovo je kuća za nas, ovo je kuća za svu našu decu”
Ovako je govorio Mladenović
Foto: wikipedia.org
– Moje pjesme, to sam ja. One su odraz mojih životnih shvatanja i stremljenja. Motive za njih nalazim u realnim životnim surovostima, a tek ponekad dozvolim imaginarnim snovima da prošetaju kroz neki stih. I to učinim tako da se imaginacija samo nazire, kao kroz maglu.
– Ja ne mogu da pjevam o vanzemaljskoj ljubavi ako me bukvalno guše i razdiru ovozemaljski jadi. Evidentni su, što pritiska i ostale mlade, nedostatak slobodnog mišljenja, materijalna nemoć i sve što ide uz to. Danas, mladom čovjeku nije dozvoljeno da radi, jer nema slobodnih mjesta, zapravo sva ta potencijalna mjesta popunjena su nekim starim, dosadnim, olinjalim tipovima, koji ništa ne preduzimaju da se izvučemo iz blata u koje smo se zaglibili. To opet znači da je mladima, željnim znanja i progresa, sve uskraćeno. A najviše životne radosti! U ovom trenutku, mi mladi nemamo budućnosti. Stojimo na rubu neke razjapljene provalije, koja sa nestrpljenjem čeka da nas proguta. A iznad nas, razbuktala se vulkanska lava koja počinje da curi, rasteže se po nama – narodu. Šta bi mi sad mogli da uradimo? Ne znam ni sam, čini mi se da smo stisnuti – ne možemo ni korak nazad, ali ni korak naprijed.
– Mladima su vezane ruke – moraju da se prilagođavaju i iznad svega trpe život. Ako je sve ovako kako sam rekao, a jeste, onda ja tu nikad neću moći da vidim nijedan zračak slobode. Nama jedino ostaje da se pokrijemo nekim neprobojnim oklopima i protrčimo kroz životni špalir u kome nas, sa svih strana, nemilice udaraju i lupaju! A mi trčimo i grabimo naprijed, da bismo došli do kraja životne staze. Tada smo beskorisni i sebi i društvu. To je kraj.
– Prilagođavanje društvu može da bude pozitivna osobina, ali to je samo danak životu. Ukoliko se prilagođavaš nečemu što ne želiš, onda suzbijaš svoju ličnost. U tom smislu, ta prilagodljivost postaje, prije svega, morbidna i negativna. Šta na kraju biva – od mladog i perspektivnog čovjeka stvara se krajnje beskorisan tip. Borite se za svoju ličnu slobodu, ne dozvolite da vas neki lažni srebrnjaci i krivo opravdane norme uguše. Borite se za svoj život!
Legat Milana Mladenovića u Narodnoj biblioteci Srbije
Foto: https://www.milanmladenovic.com
Danas, 5. novembra, na godišnjicu Mladenovićeve smrti, u Narodnoj biblioteci Srbije u 18 sati biće svečano otvoren Legat Milana Mladenovića. Stalnom postavkom posvećenoj Milanu Mladenoviću kao pjesniku, najstarija ustanova kulture u Srbiji dodatno ukazuje na umjetničku vrijednost njegovog dijela i rokenrol pjesništvo kao kulturni fenomen, saopšteno je iz Zadužbine Milana Mladenovića.
Legat Milana Mladenovića čini rukopisna zbirka velikog broja pjesama, lična biblioteka u kojoj se nalazi oko 200 publikacija, fotografska zbirka od 260 snimaka, kolekcija ploča i kaseta, kao i druge stvari koje je Zadužbina Milana Mladenovića predala na čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije prije nekoliko godina. Dio te zaostavštine biće dio stalne postavke Legata Milana Mladenovića.
Vladimir Pištalo, upravnik Narodne biblioteke Srbije, povodom saradnje ove institucije i Zadužbine Milana Mladenovića kaže:
– Do inicijative o osnivanju Legata Milana Mladenovića u Narodnoj biblioteci Srbije došlo je sasvim spontano i bez velikih pretenzija, kada je dogovoreno da Narodna biblioteka Srbije pruži stručnu pomoć u sređivanju zaostavštine Milana Mladenovića.To je zatim preraslo u ozbiljniju inicijativu da se ova građa ustupi na brigu i čuvanje Narodnoj biblioteci Srbije i, samim tim, izloži javnosti. Narodna biblioteka Srbije prepoznala je djelo velikog umjetnika kao ono koje s punim pravom može da nađe svoje mjesto u njoj. Iako se radi o djelu koje predstavlja spoj različitih umjetničkih jezika, u njemu značajnu ulogu igra upravo književni jezik, a najdragocjeniji dio pomenutog legata čine upravo rukopisi tekstova, tj. sveske i pojedinačni listovi, koji čine integralni dio sinkretične umjetnosti Milana Mladenovića, koja svojom beskompromisnom potragom za istinom predstavlja protivtežu gotovom cijelom današnjem svijetu.
Autorka koncepcije postavke je Dobrila Denegri, istoričarka umjetnosti i kustoskinja:
– Profesionalna karijera, ali i privatni život, slava i intima, to su elementi koje je ova postavka željela da označi kroz izbor predmeta koji su pripadali Milanu i koji sada postaju dio šireg narativa koji je puno značio prethodnim i, nadamo se, značiće novim generacijama. Postavka je koncipirana kao kolaž sastavljen od riječi i slika, pjesama i fotografija kroz koje se može pratiti Milanova pjesnička karijera. U prvom planu je pisana rineč, predstavljena kroz njegove rukopise, zapise i citate koji se odnose na Milanov proces stvaranja. Milan je koristio riječi da bi stvorio vizuelne predstave koje su odslikavale njegov i život generacija formiranih na urbanom duhu Beograda osamdesetih, Novom talasu, alternativnoj kulturi, kao i na svesti o društvenoj krizi koja je eskalirala do tragedije devedesetih.
B.R.
