ART PREPORUKA

PODGORICA: Drugi dan Sajma knjiga u znaku italijanske književne zvijezde Lorenca Maronea

3.10.2024. u 22:05

Jedan od najpoznatijih savremenih italijanskih autora Lorenco Marone, obilježio je drugi dan jubilarnog, X Internacionalnog Sajma knjiga u Podgorici. On je u prepunoj galeriji Art predstavio svoj novi rukopis ,,Plavo pero”, koji je objavljen u izdanju Sekretarijata za kulturu Glavnog grada. Kako je istaknuto na promociji, ovo je ujedno i prvi prevod tog Maroneovog djela na jezike ex-Yu regiona, saopšteno je iz PR službe Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

– Lorenco Marone je jedan od najpopularnijih italijanskih pisaca, internacionalna zvijezda, a svi ga znamo po romanu ,,Sitnice koje život znače”. Pred nama je novela, podjednako zanimljiva – kazao je književnik Aleksandar Šurbatović.

Prava je čast dovesti Lorenca u Crnu Goru i sa zadovoljstvom ga dočekujemo, a doveli smo ga jer je Sekretarijat za kulturu izrazio veliku želju da ga ugosti, istakla je na predstavljanju zamjenica italijanske ambasadorke Silvija Stafa.

– Predstavljamo prvi prevod ove knjige na crnogorski jezik, na inicijativu ambasade Italije uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, koji će na Sajmu besplatno distribuirati ovu knjigu – naglasila je Stafa.

Papagaj Toto je glavni junak ,,Plavog pera”, a ovo je priča o Napulju, stvarnosti, mafiji uopšte, i na neki način je omaž svim nevinim žrtvama Kamore, istaknuto je na predstavljanju.

Marone se zahvalio svim ljubiteljima njegovih priča, izrazivši veliko zadovoljstvo zbog dolaska u Podgoricu, kao i zbog prevoda novele na crnogorski jezik.

– Ova priča nastaje iz želje od prije par godina da se ispriča na drugačiji način nešto o Kamori. Ideja je nastala u trenutku kada Italija počinje na nacionalnoj televiziji da emituje televizijsku seriju ,,Gomora” Roberta Savijana, i sva ta naracija, veoma realistična, oslikava te živote kriminalaca kao fascinantne živote pune avantura, rizika, donekle i privlačne. Ta vrsta naracije nastavlja da postoji i ona utiče na mlade ljude, na društvenu klasu, koja se svaki dan bori da živi po zakonima, a s druge strane, imate ovu priču koja je na neki način iskrivljena i predstavlja ove živote na avanturistički način – pojasnio je Marone.

Dodao je da je pokušao da pruži neki drugi pogled na kamorsku kulturu sa estetskog stanovništva. 

– Ta ideja mi se učinila simpatičnom. Novela nudi opis njihovog svakodnevnog života, jedne kamorističke familije, njihove vjere, ispričane kroz oči jednog papagaja koji je usvojen od strane te porodice, u centru Napulja. To je u stvari namjerno prikazana groteskna predstava o likovima i onom što je u stvari njihova kultura, kroz oči papagaja – naglasio je italijanski književnik.

Pisanje mi je dalo veliku mentalnu slobodu i pokrenulo mnogo dobrih stvari u mom životu, kazala je crnogorska književnica Olja Knežević na predstavljanju novog romana „Strada fortunata”. Roman ,,Strada fortunata”, objavljen je u izdanju hrvatske izdavačke kuće ,,Hena”, a prema riječima autorke u njemu ima autobiografskih elemenata. 

– Kada te nešto žulja, kao kamenčić u cipeli, to te tjera da pišeš, da postavljaš pitanja, sve to doprinosi pisanju. Uz to autobiografsko potrebna je, naravno, i fikcija – rekla je Knežević.

Komentarišući sličnosti između novog i ranijih romana Knežević je kazala da ponekad ima utisak da piše istu priču.

– Iako su to slike iz vašeg života, slike iz vašeg sjećanja one počinju da pripadaju junaku knjige, a vi tada idete dalje – kazala je Knežević. 

Pri pisanju  romana „Strada fortunata” , kako je istakla, nije imala nikakvu arhitektoniku romana na umu.  

– Pisala sam samo za sebe, da ne razočaram sebe i sa željom da ugodim samo sebi – kazala je Knežević i istakla da joj je u pisanju veoma važno moralno jedinstvo. 

Časopis ,,Poezija” pokrenuli smo 2005. godine sa idejom da vratimo  fokus na poeziju, kazao je urednik izdanja i član Hrvatskog društva pisaca Ivan Herceg na promociji u okviru X Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici.

– Na ovim prostorima poezija je bila čitana, ali je proza bila znatno prisutnija u medijima. Zato smo u Hrvatskom društvu pisaca odlučili da pokrenemo časopis koji će objavljivati isključivo poeziju, zatim biblioteku koja će objavljivati knjige poezije, i na kraju smo napravili festival – kazao je Herceg. 

Ističe da se koncept časopisa nije mijenjao od početaka, te da je opstao zahvaljujući entuzijjazmu, ali i podršci Ministarstva kulture Hrvatske i Grada Zagreba. 

– Nisu to neke velike cifre, ali dobijamo neku podršku, apliciramo na evropske književne konkurse – kazao je Herceg, i dodao da je ideja pokretača časopisa ,,Poezija” bila da on okuplja  sve generacije i tako je ostalo do danas. 

Publici u Podgorici, drugog dana Sajma predstavila se i irska spisateljica Čeri Smit. U fokusu promocije, koju je vodila prof. Aleksandra Nikčević-Batrićević, bila je pjesnička zbirka ,,Famished” (Umoreni glađu).

– Zbirka ,,Famished” govori o velikoj irskoj gladi, koju je uzrokovala plamenjača krompira. Brojna književna djela objavljena su na ovu veliku temu. To je bio period masovnog umiranja od gladi, bolesti i migracija, za vrijeme kojih je 20 do 25% govornika irskog jezika ili umrlo ili emigriralo. To je ujedno događaj koji je zauvijek promijenio ovu zemlju. Nakon objavljivanja zbirke uslijedio je i performans, koji je nastao u saradnji sa kompozitorom Edom Benetom i vokalistkinjom Rori Kinselom – pojasnila je Nikčević-Batrićević. 

Drugog dana Sajma održana je i radionica ,,Od ideje do muzičke knjige”, koju je vodila Marijana Milošević, a okupila je srednjoškolce iz Umjetničke škole za muziku i balet ,,Vasa Pavić”.

Takođe, promocija dječije knjige ,,Bajka o bijelom jelenu”, autora Žarka Vučinića.