DRUŠTVO PREPORUKA
NPCG: Saradnjom svih aktera i jasno određenim nadležnostima do čistijih nacionalnih parkova
Foto: NPCG
Različite vrste otpada pritiskaju životnu sredinu u zaštićenim područjima u Crnoj Gori, a rješavanje problema sa nelegalnim odlaganjem urgentno je, poručeno je sa danas održane konsultantske radionice na temu „Iznalaženje rješenja za probleme otpada u ključnim zonama biodiverziteta“, koju je organizovalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i NVO Zero Waste Montenegro. Radionica je jedna od aktivnosti projekta „FEF OSC Montenegro 2024 PUMP (For a Clean Montenegro!)“ koju je finansijski podržalo Francusko Ministarstvo Evropskih i inostranih poslova.
Pomoćnica direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam u JPNPCG Ivana Milović istakla je da primarni cilj da se identifikuju i razviju efikasna rešenja za upravljanje otpadom u područjima sa bogatim biodiverzitetom.
– Naša misija je jasna! Želimo da unaprijedimo zaštitu naših prirodnih resursa i osiguramo da otpad ne ugrožava biodiverzitet i ekosisteme. Kroz ovu radionicu okupili smo zainteresovane strane kako bi zajedno radili na pronalaženju održivih rešenja. Nacionalni parkovi Crne Gore predstavljaju neprocjenjivo prirodno bogatstvo koje je od suštinskog značaja za očuvanje biodiverziteta i zaštitu ekosistema. Ipak, problem upravljanja otpadom predstavlja značajan izazov u svim zaštićenim područjima – kazala je ona.
Milović je dodala da su problemi odlaganja otpada u prirodu povezani i sa rastućim brojem posjetilaca koji dodatno znači i pritisak na postojeće sisteme upravljanja istim, neodogovornim ponašanjem pojedinih posjetilaca, ali i nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom.
– Otpad koji se neadekvatno odlaže može zagađivati zemljište i vodene tokove, te imati negativan uticaj na lokalnu faunu i floru. Kao jedan od problema prepoznali smo i nedostatak infrastrukture za upravljanje otpadom. Nedostatak kanti za otpad, takođe, može dovesti do njegove akumulacije u prirodnom okruženju – istakla je ona.
Viši savjetnik u Agenciji za zaštitu životne sredine Čarls Bonhome kazao je da je potrebno uspostavljanje dijaloga između različitih interesenata u društvu.
Bonhome je istakao da nema mnogo zemalja koje su bogate resursima kao Crna Gora, kao i da se nada da će današnji skup dati određene preporuke i zaključke koji mogu biti uključeni u planska dokumenta JPNPCG.
– Ugrožavanje prirode divljim deponijama i drugim nelegalnim aktivnostima nije samo krivično djelo, već i napad na samo stanovništvo. U Ustavu Crne Gore piše da priroda mora biti očuvana i svako njeno oštećenje i ugrožavanje je ujedno napad na ustav države. Cilj nije kažnjavati, sankcionisati, za to postoje zakoni, već je dugoročni cilj, prije svega, edukovati ljude – dodao je on.
Predstavnica NVO Zero Waste Montenegro Vanja Cicmil prezentovala je koji su to izazovi upravljanja otpadom u nacionalnom parkovima, te kao neke navela udaljene lokacije u parkovima koje otežavaju transport otpada i reciklažu, sezonsko osoblje i posjetioce koji imaju različite nivoe svijesti, nedostatak infrastrukture za kompostiranje i reciklažu. Ona je ukazala i na primjere dobre prakse u nacionalnim parkovima u svijetu koji mogu biti smjernica i primjer.
Pokretač inicijative „Ozelenimo Crnu Goru“ i osnivač platforme „Zumiraj.me“ Vuk Vujisić prezentovao je novu platformu nadležan.me koja bi olakšala prijavu nezakonitih aktivnosti na terenu i uz pomoć koje bi bilo jasno pitanje nadležnosti državnih organa i institucija što bi doprinijelo bržem i efikasnijem rješavanju problema.
– Korišćenjem ove platforme svaki građanin imaće uvid u slučajeve nelegalnih aktivnosti i dokle se sa rješavanjem i prijavom stiglo. Digitalizacija prijava bi riješila mnoge probleme. Tu je i platforma crnetacke.com gdje građani mogu prijaviti neke od nezakonitih aktivnosti u Crnoj Gori, koja se dalje upućuju nadležnim institucijama – kazao je Vujisić.
Učesnici radionice složili su se da bi jedno od rješenja bilo i uvođenje mandatnih kazni za nedozvoljene i nezakonite aktivnosti koje bi pisali nadzornici Službi zaštite nacionalnih parkova na licu mjesta. Na taj način izbjegle bi se ponekad komplikovane procedure prijavljivanja i čekanja da nadležne službe reaguju.
Sa radionice je poručeno da je neophodno da zaštićena područja Crne Gore kao centri biodiverziteta, riznice prirodne i kulturne baštine budu sačuvana u postojećem obliku i raznolikosti.
