Porto Novi
BILI SMO SLAJDER

PODGORIČKO KULTURNO LJETO: Autorsko veče Aleksandre Vujisić puno emocija i poruka

Književnica Aleksandra Vujisić imala je sinoć autorsko veče.
Poruke koje su poslate iz dvorišta Kuće Stojanovića u Podgorici pokazale su zašto je ovaj događaj uvršten u Podgoričko kulturno ljeto.
Za početak, svi posjetioci dobili su pri ulazu u Kuću Stojanovića, pored tople dobrodošlice, karticu sa stihovima Aleksandre Vujisić i svaka je bila različita.
Moderatorka, glumica Branka Otašević nadahnuto je i s puno emocija govorila poeziju i prozu Aleksandre Vujisić.
Vujisić je istakla da je na nju uticala anglo-američka književnost.
– Zaista volim anglo-američku književnost. Imala sam zadovoljstvo da imam sjajne profesore na Univerzitetu Crne Gore. Profesoricu Aleksandru Nikčević-Batrićević, koja mi je posebno prenijela tu ljubav i ,,inficirala” me. Naročito sam otkrila neke američke pjesnikinje iz Ujedinjenog kraljevstva, konkretno Irske, mada, da budem potpuno iskrena, ja tih uticaja nisam svjesna. Tek kasnije, kad krenem da iščitavam, shvatim da negdje sam pokupila neki motiv. Volim i Emili Dikinson i Virdžiniju Vulf, kao i druge evropske književnosti, u krajnjem i književnost sa prostora bivše Jugoslavije – rekla je Vujisić.
Njena prva ljubav je proza, ali za poeziju kaže da joj je neka vrsta dnevnika, ,,jer, i ako ne prenesem bukvalno to što se dešava u toku dana, prenesem barem ton, raspoloženje”.
– Vjerujem da u poeziji ima ljepote, mistike i drugačivosti koja ovom svijetu fali i zato tvrdoglavo branim to pravo da pišem, između ostalog, i ja poeziju. Sjetim se filma ,,Društvo mrtvih pjesnika” i sjajnih monologa, gdje je objašnjeno zbog čega je poezija važna. Kad proživimo neke stvari koje nas pomjeraju, one natjeraju i ove koji su najtvrđi prozaisti da gledaju svijet iz te poetične strane – rekla je Vujisić.
Kad pogleda Crnu Goru i region smatra da se vraća to mjesto poeziji.
Mišljenja je da su najsrećniji ljudi oni ,,koji dožive da im neko koga ne znaju ili prosto ne znaju njegovu životnu priču kaže da se pronašao u tome što on piše”
Vjeruje u moć poezije.
– Ljudi koji stvaraju imaju veću odgovornost, jer moramo da reagujemo na neke stvari koje nisu u redu. Moramo podvući crtu i reći što je prihvatljivo, a što nije kad su kulturni sadržaji u pitanju. Moramo reagovati na gomilu nepravdi koje se svakodnevno dešavaju. Poezija, proza i svo stvaralašto jesu naše da se pobunimo protiv takvih zbivanja – naglasila je Vujisić.
Otašević je kazala da joj je bilo zanimljivo kako se Vujisić igra sa žanrovima. Smatra da je pjesma Vujisić ,,Bez poezije” naša današnjica.
– Meni je veoma milo kad svakodnevno gledamo da se veliki broj mladih ljudi opredjeljuje da se upusti u taj talas, to more poezije. Vidim da su podržani od strane Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, što je predivno, kao i od Ministarstva kulture. Poezija im je fantastična. Mi budemo pozvani da čitamo ili da snimimo kratke forme. Tako, kad god pričam kako da vratimo kulturu da nam sija, uvijek krećem od poezije. Molim svoju djecu ,,Makar naučite jedan stih, poslije će vam valjati kad budete imali simpatiju”, jer mislim da ona baš oplemenjuje, da svako može da nađe nešto svoje da mu odgovara i da zapamti neki stih – kazala je Otašević.
Vujisić se nadovezala i istakla kako kulturu, društvo i sistem ,,kreiramo mi”.
– Samo što ponekad zaboravimo da se i naš glas broji. Svakog od nas pojedinačno i da prosto treba nekim sadržajima koji su daleko od kulture, daleko od onog što svako od nas treba da konzumira, mladi i djeca pogotovo, prosto da kažemo ,,Stop” Razumijem, naravno, da se mnogo toga promijenilo u svijetu i da mediji žive od senzacije i od tog klikbajta, ali prosto mislim da je vrijeme da se čuju glasovi i da ljudi jednostavno kroz svakodnevno isticanje pozitivnih primjera počnu da grade ljepšu sliku u svijetu – poručila je Vujisić.
Autorka je zbirki poezije za odrasle ,,Krvarim po pismima”, „Slon na trapezu“, ,,Igrokaz”, te zbirke poezije i proze za djecu „Djetinjstvo u džepu“. Dobitnica je mnogih važnih nagrada, od regiona do Evrope, poput prve nagrade na regionalnom konkursu „Zlatni hrast 2024“, zatim priznanja časopisa „The Poet“ iz Ujedinjenog kraljevstva i Udruženja „Il Melleto di Guido Gozzano“ iz Italije. Njena djela prevedena su na engleski, španski i kineski jezik. Profesorica je engleskog jezika i književnosti, govori italijanski jezik i angažovana je na različitim projektima. Pokrenula je Kulturni centar ,,Čigralište” (www.bajke.me) kojim se promoviše značaj čitanja u ranom uzrastu.
Organizator ove autorske večeri bila je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“.
Tekst i foto: B.R.