MAGAZIN PREPORUKA
NAUKA: Otkrivena prva pećina na Mjesecu
Foto: BBC
Naučnici su otkrili prvu pećinu na Mjesecu.
Duboka najmanje 100 metara, ova pećina bi mogla da bude idealno mjesto da ljudi naprave stalnu bazu, naveli su.
Ovo je samo jedna među vjerovatno nekoliko stotina pećina koje skriva „podzemni, neistraženi svijet”, smatraju naučnici.
Države žure da omoguće trajno prisustvo ljudi na Mjesecu, ali će morati da zaštite astronaute od radijacije, ekstremnih temperatura, vremenskih prilika u svemiru.
Helen Šarman, prva britanska astronautkinja, rekla je za BBC Njuz da nedavno otkrivena pećina izgleda kao dobro mjesto za bazu, sugerišući da bi ljudi mogli da žive u lunarnim rupama za 20-30 godina.
Ipak, ova pećina je toliko duboka da će astronautima možda biti potrebni „raketni pojasevi ili liftovi” da bi se spuštali ili izlazili iz njih, dodala je.
Lorenco Bruzon i Leonardo Karer sa Univerziteta Trento iz Italije otkrili su pećinu koristeći radar da vide kroz otvor rupe na stjenovitoj ravnici nazvanoj More spokojstva (Mare Tranquillitatis).
More je vjerovatno nekada bio okean i vidljivo je golim okom sa Zemlje.
Na ovo mjesto sletio je Apolo 11 1969. godine.
Pećina ima krovni prozor na površini Mjeseca, vertikalne, strme zidove i kosi pod koji se možda proteže dalje u dubinu.
Nastala je prije nekoliko miliona ili milijardi godina kada je lava tekla Mjesecom, formirajući tunele kroz stijene.
Ova pećina najviše liči na vulkanske pećine na ostrvu Lanzarote, Španija, objašnjava profesor Karer.
On je dodao da su istraživači posjetili te pećine u okviru istraživanja.
– Veoma je uzbudljivo. Kada otkrijete ovakve stvari i kada pogledate ove slike, shvatite da ste prva osoba u istoriji čovječanstva koja ih je vidjela – kaže Karer.
Foto: BBC
Kada su Bruzon i Karer otkrili koliko je pećina velika, shvatili su da bi mogla da bude dobro mjesto za lunarnu bazu.
– Život na Zemlji je počeo u pećinama, tako da ima smisla da bi ljudi mogli živjeti u njima i na Mjesecu – rekao je Karer.
Pećina tek treba da bude u potpunosti istražena, ali se istraživači nadaju da bi mogli biti upotrebljeni radari koji mogu da vide ispod površine, kamere, čak i roboti.
Naučnici su prvi put shvatili da vjerovatno postoje pećine na Mjesecu prije 50 godina.
Potom je 2010. godine, kamera korišćena u misiji pod nazivom Orbitalni istraživač Mjeseca (Lunar Reconnaissance Orbiter) napravila slike rupa za koje su istraživači mislili da bi mogli biti ulazi u pećine.
Međutim, istraživači nisu znali koliko bi pećine mogle biti duboke i da li bi se urušile.
Rad profesora Bruzona i Karera sada je odgovorio na to pitanje, iako je potrebno još mnogo da se uradi kako bi se razumjela veličina pećine.
– Imamo dosta dobre slike površine, možemo da vidimo mjesto gdje je Apolo sletio, ali ne znamo ništa o onome što je ispod površine. Postoji ogroman prostor za istraživanje – rekao je Frančesko Sauro iz Evropske svemirske agencije za BBC.
Ovo istraživanje bi moglo da nam pomogne u istraživanju pećina na Marsu u budućnosti, rekao je.
To bi moglo do otvori prostor za pronalaženje dokaza o postojanju života na Marsu.
Ako je život na Marsu postojao, sigurno bi bio u pećinama, gdje bi bio zaštićen od elemenata na površini planete.
Mjesečeva pećina može biti korisna ljudima, ali naučnici naglašavaju da bi one mogle da pomognu u pronalaženju odgovora na suštinska pitanja o istoriji Mjeseca, pa čak i našeg Sunčevog sistema.
Vremenske prilike u svemiru nisu oštetile stijene unutar pećina, tako da one mogu da pruže opsežan geološki zapis koji se proteže milijardama godina unazad.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Nature Astronomy.
Izvor: BBC News na srpskom
