Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. maja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jeste podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njenih temeljnih načela.
Obilježava se na godišnjicu Vindhuške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Vindhuku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.
UNESCO obilježava ovaj dan svake godine okupljanjem medijskih profesionalaca, organizacija za slobodu medija agencije i agencija UN-a kako bi podnijeli izvještaj o procjeni stanja slobode medija širom svijeta i pronašli rješenja na brojne izazove s kojima se novinari suočavaju.
Svaka konferencija je centrirana oko teme u vezi slobode medija poput medijskog pokrivanja terorizma, nekažnjivosti i uloge medija u postkonfliktnim zemljama.
Ove godine mediji okupljeni u Santiago de Čileu govore na temu Mediji za planetu: Novinarstvo u suočavanju sa ekološkom krizom.
Na ovaj dan apeluje se da je sloboda medija jedno od osnovnih ljudskih prava i sloboda proistekla iz prava slobode govora koje je zagarantovano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. Sloboda medija je pravo, ne samo novinara, već temelj demokratskih društava koja mogu da napreduju samo ako građani imaju pristup pouzdanim informacijama. Potrebno je da se sa odgovornošću izvještava nepristrasno i profesionalno, bez straha i naklonosti. Zato je veoma važno za sve zemlje, a posebno postojeće i buduće članice EU, da brane i promovišu slobodu medija. Medijima se i izražava zahvalnost, jer su, zahvaljujući njihovom izvještavanju, priče o najugroženijima stigle do javnosti, ali su u isto vrijeme, i informacije stizale do najranjivijih.
UNESCO obilježava Svjetski dan slobode medija i uručivanjem UNESCO/Giljermo Kano nagrade za slobodu medija zaslužnim pojedincima, organizacijama ili institucijama koji su dali izuzetan doprinos odbrani i/ili promociji slobode medija bilo gdje u svijetu. Dodjeljuje se od 1997. godine, na predlog nezavisnog žirija od 14 novinara. Kandidature se dostavljaju od strane regionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija koji rade za slobodu medija, kao i zemalja članica UNESCO-a. Nagrada je nazvana u čast Giljerma Kana Isaze, kolumbijskog novinara koji je ubijen ispred kancelarije lista za koji je radio, El Espektador, u Bogoti, 17. decembra 1986. godine poslije svojih članaka koji su smetali kolumbijskim narko-kartelima.
Ove godine dobitnici nagrade su svi palestinski novinari koji pokrivaju rat u Pojasu Gaze od početka sukoba izraelskih snaga i palestinskog pokreta Hamas 7. oktobra.
– U ovim vremenima mraka i nereda, želimo da pošaljemo snažnu poruku solidarnosti i priznanja palestinskim novinarima koji prate ovu krizu u dramatičnim okolnostima – izjavio je je Maurisio Vajbel (Mauricio Weibel), predsjednik Međunarodnog žirija medijskih profesionalaca.
Prema njegovim riječima, čovječanstvo ima ogroman dug prema palestinskim novinarima, zbog njihove hrabrosti i posvećenost slobodi izražavanja.
Generalna direktorka UNESKO-a Odre Azule (Audrey Azoulay) je istakla „važnost kolektivne mobilizacije kako bi novinari, svuda u svijetu, mogli da nastave da obavljaju svoj suštinski posao informisanja i istraživanja“.
Prema Komitetu za zaštitu novinara (CPJ), udruženju sa sjedištem u Njujorku, od početka rata 7. oktobra između Izraela i Hamasa ubijeno je 97 novinara i medijskih radnika, od kojih su 92 Palestinci, a 16 je povrijeđeno.
Mn.M.