DRUŠTVO SLAJDER
ADRIANA PEJAKOVIĆ: Proljećni umor mnoge zabrine, ali je normalna pojava
U periodu proljeća očekujemo da budemo raspoloženi i vedri, ali takvi osjećaju ne moraju uvijek da se jave i to ne treba da brine. Ovo doba ne izaziva uvijek pozitivne promjene u organizmu i normalna je pojava da se javi takozvani proljećni umor.
To je kazala za MNE magazin psihološkinja Adriana Pejaković, objašnjavajući da je proljećni umor fiziološki sasvim normalna pojava, jer tada dolazi do promjene vazdušnog pritiska, krvni sudovi se šire i može doći do osjećaja umora, pospanosti i pada koncentracije.
Proces prilagođavanja
Organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi promjenama vazdušnog pritiska i uopšte vremena i zato se preporučuje postepeno prilagođavanje periodu buđenja.
– Mnoge ljude zna da iznenadi ovakvo stanje organizma ili da ih zabrine, iako se radi o fiziološki normalnoj pojavi. Zato je potrebno da sebi damo vremena da se prilagodimo, da dosta odmaramo ako možemo, da unosimo dosta tečnosti i provodimo što više vremena na suncu – kazala je ona.
Zato je važno, ističe Pejaković, da ovu pojavu razumijemo i da pratimo svoj organizam.
– Naravno, nakon perioda prilagođavanja, dešavaju se i pozitivne promjene kako fiziološki, tako i psihološki, jer sunce, raznovrsnija ishrana u proljeće, kao i olakšani i bliži socijalni kontakti utiču na raspoloženje – rekla je ona.
Podsjeća da se zimi dešava da je usljed nedostatka sunčeve svjetlosti smanjena količina serotinina-neurotransmitera u mozgu, odnosno takozvanog hormona sreće, koji je zadužen za dobro raspoloženje kod ljudi.
Ukazuje da je važno proljećni umor razlikovati od hroničnog umora, kao i od depresije, jer su simptomi, posebno početni – slični.
– Osjećaj umora, bezvoljnosti, pad koncentracije, pospanost su najčešće karakteristike sva tri stanja. Ipak, za razliku od proljećnog umora koji traje par nedjelja po početku proljeća, hronični umor nije vezan za godišnje doba i traje mnogo duže. A depresija je ozbiljan mentalni problem koji često zahtijeva psihoterapijski/psihijatrijski tretman i može se dalje razvijati, odnosno ovi simptomi se mogu produbiti – ističe Pejaković.
Možemo zaključiti, dodaje ona, da je proljeće divno u svakom pogledu, ali da nam je i za njega potrebna priprema i prilagodba.
Depresija, anksioznost
Kazala je da su depresija i anksiozni poremećaji koji predstavljaju ozbiljne mentalne probleme za koje je važno, ukoliko potraju, potražiti pomoć.
– Depresija se javlja nezavisno od godišnjih doba, iako se simptomi mogu pojačati u određena doba godine kao što su: proljeće, zima, periodi novogodišnjih praznika. Ovo se dešava stoga što ovi periodi godine mogu djelovati kao okidači za pogoršanje simptoma – kazala je ona.
Proljeće, navodi ona, usljed pojačane potrebe za prilagodbom organizma, zima usljed nedostatka sunčeve svjetlosti, utiče na osobe koje pate od depresije zbog inače smanjenje količine serotinina kod njih, a novogodišnji praznici usljed često osjećanja usamljenosti.
– Takođe, ukoliko patimo od depresije, a imamo neka unutrašnja uvjerenja koja je održavaju, kao što je često slučaj da mislimo da ne vrijedimo, da nismo dovoljno dobri, da život nema smisla, ova se uvjerenja mogu pojačati u proljeće, kada smo svjedoci toga da se priroda budi, da se ljudi kreću i susreću, a to je onda u raskoraku sa time što mi osjećamo i što možemo u tom trenutku, jer depresija utiče na smanjenje životnih dinamizama – rekla je ona.
Dodaje da je zato važno da ako osjetimo pogoršanje simptoma u proljeće, potražimo pomoć i sebi pružimo dodatnu njegu i podršku.
– Nikako nije dobro da osuđujemo sebe, da sebe manje vrednujemo već da pokušamo da razumijemo sebe kao što bismo nekog sebi bliskog – rekla je ona.
Anksiozna simptomatologija se, prema njenim riječima, može pojačati iz sličnih razloga: osjećamo se povišeno uznemireno, plašimo se, lupa nam srce, znojimo se, iako od sebe očekujemo da ,,moramo da se radujemo proljeću”.
– Važno je da osluškujemo sebe i da sebi pružimo pomoć. Ako ne možemo sami, onda uz pomoć stručnih lica, jer je najvažnije da budemo dobro. Davanje sebi dozvole na sva osjećanja koja imamo, bilo da je radost, tuga, strah, bojazan je važno za naše mentalno zdravlje. Takođe, možemo zapisivati kako se osjećamo i time se povezati sa sobom, jer pisanje ima terapijski učinak. Svakako je važno da brinemo o sebi bilo kada, a proljeće doživimo u skladu sa sobom a ne prema nekim ,,moranjima” – zaključila je Pejaković.
B. Radonjić
