DRUŠTVO PREPORUKA

PODGORICA: Predavanja naučnika svjetskog ugleda Kavčića i Markovića obilježila dan na UCG-u

Dva velika imena nauke obilježila su svojim predavanjima dan na Univerzitetu Crne Gore: čuveni prof. dr Aleksandar Kavčić, poznat po patentu zbog kojeg je Univerzitet Karnegi Melon dobio 750 miliona dolara sudske odštete i prof. dr Slobodan Marković, jedan od vodećih svjetskih istraživača u oblasti geonauke, odnedavno i gostujući profesor UCG, saopšteno je iz UCG-a.

– Sa nama su danas ljudi koji ne samo da su obasjali širi auditorijum svijeta nekim ljepotama nauke, a koje smo svi na neki način osjetili, već su i učinili nauku živom – kazao je rektor prof. dr Vladimir Božović, u uvodnom predstavljanju naučnika. On je dodao da su naučnici, poničući na ovom prostoru, pokazali mladim ljudima da se, suprotno uvriježenom mišljenju, može uspjeti i da mogu gledati i u one horizonte nauke koji, kao u slučaju profesora Kavčića, zalaze u sferu biznisa.

Naučnike je pozdravio i prof. dr Veljko Milutinović, koji je uz podršku rektora Božovića, jedan od glavnih aktera izgradnje mostova između nauke, dijaspore i domovine, u tradicionalnom oktobarskom događaju Dani nauke i dijaspore Crne Gore.

– Profesor Kavčić je predstavio studiju slučaja o svom patentu, s naučnog i pravnog aspekta. Još kao student doktorskih studija, u okviru izrade doktorske disertacije na Karnegi Melonu, on je došao do rješenja problema čitanja signala sa magnetskih memorija koji se koristi u milijardama računara i diskova širom svijeta – kažu u UCG-u.

Patent je, prema njegovom kazivanju, prijavljen 1997. godine, a već je 1998. godine postao profesor na Harvardu. Patent se uveliko koristio od američke kompanije Marvel, čiji predstavnici su se raspitivali i o samom patentu, ali su ćutali o tome da Kavčićevo rješenje uveliko koriste. Od ovog izuma imali su enormni finansijski uspjeh. Vlasnik njegovog patenta je bio Univerzitet Karnegi Melon koji je potom ušao u višegodišnju pravnu bitku sa kompanijom. Tu bitku je na kraju i dobio.

Mali je broj izuma, ukazao je Kavčić, koji su vrijedni patentiranja, ali njih treba patentirati za velika tržišta kao što je japansko ili američko. Odluke o patentiranju, smatra on, ne treba donositi olako. Tu je potrebno, smatra on, mnogo više planiranja i poznavanja tržišnih uslova nego što to na prvi pogled izgleda.

– Prof. dr Slobodan Marković na samom uvodu svog predavanja ,,Koliko je ledeno doba bilo hladno kod nas?” iskazao je zadovoljstvo što predavanje drži na najstarijoj visokoobrazovnoj instituciji u Crnoj Gori i uputio čestitke povodom jubileja – 50 godina od osnivanja Univerziteta – dodaje se u saopštenju.

Profesor Marković govorio je o globalnim promjenama temperature, efektu kišne sjenke, kao i o današnjoj klimi za koju kaže da je znatno hladnija u odnosu na klimu koja je vladala do prije tri miliona godina. Posebno je ukazao na promjene koje su se desile na našoj planeti, a poznatije su pod nazivom „ledeno doba“.

– Osvrnuo se na pojavu otapanja leda na Antarktiku i Grenlandu koja utiče na porast nivoa mora, te objasnio da je prije 25.000 godina nivo mora bio 120 metara niži – piše u saopštenju.

Predavanja oba naučnika obilježila su brojna pitanja profesora i studenata.