Već čitavu deceniju, nezapaženo i daleko od očiju javnosti, stanovnik beranskog sela Dapsiće Radomir Cimbaljević, posjeduje svoju malu elektranu i svoj lični mlin na prirodni način mljevenja, uz pomoć dva kamena stara možda i preko stotinu pedeset godina.
Elektranu koja proizvodi dovoljno struje da pokreće mlinsko kamenje napravio je najprije za sebe, jer je i sam uzgajivač organskih žitarica, a onda su počeli, u nedostatku tradicionalnih mlinova, svoje žito na mljevenje da donose drugi poljoprivrednici iz limske doline, sve do Bijelog Polja.
-I ne samo iz limske doline. Dolaze mi poljoprivrednici iz drugih djelova Crne Gore. Imam jednu stalnu mušteriju iz Zete. Dolaze mi mušterije i iz pograničnih gradova iz Srbije, pročulo se za moj mlin. Sve u svemu, posla ima toliko, da svaki dan budem do kasno naveče u mlinu- priča Radomir za Portal RTCG.
Na svom oglednom imanju, koje zahvata površinu od oko trinaest hektara, bavi se proizvodnjom zdrave ekološke hrane.
-Nekad je na malenoj Dapsićkoj rijeci postojalo čak šesnaest vodenica potočara koje su, koristeći vodnu energiju, zrna pšenice, kukuruza, ječma, raži i heljde pretvarale u brašno. Sve su one, uglavnom, radile punim kapacitetom, jer se svojevremeno u ovim krajevima pravio hljeb isključivo od žitarica koje su uzgajane na plodnim oranicama vrijednih domaćina. Vrijeme je, međutim, učinilo svoje i svi ti mlinovi su prestali sa radom – kaže Radomir.
Cimbaljević sa ponosom ističe kako je jedino on na mjestu jedne od starih vodenica podigao novi mlin, uvjeren da će mu donositi prihode, i to se pokazalo kao dobra ideja.
-Od ovog posla danas školujem dva studenta. Radi se dosta. Nema vremena za odmor, nekada me i ponoć uhvati u mlinu da bih ispoštovao stalne mušterije – priča on.
Vrijedni poljoprivrednik iz Berana ističe da je njegova zamisao svojevremeno naišla naišla na odobravanje i da ga je tada Ministarstvo poljoprivrede podržalo, obavezujući se da mu nakon realizacije dotiraju pedeset odsto sredstava od njegove ukupne vrijednosti.
-Oni su svoje obećanje i ispunili, ali sam ja poslije svega imao nekih dodatnih ulaganja u želji da stvorim sve neophodne uslove za kvalitetnu proizvodnju brašna – kaže Cimbaljević.
Vodenički kamen star 150 godina
Cimbaljević naglašava i podsjeća da je prije više od deset godina postrojenje konstruisao poznati beranski inovator, sada nažaost pokojni, Ranko Delević.
-Pronašao sam dva vodenička kamena koja su, kako se pretpostavlja, stara preko 150 godina. Radi se o specijalnom kamenju koje su u posebnim majdanima glijetima obrađivali naši preci i kasnije ih koristili za mljevenje žita. Ta dva kamena, od kojih je jedan statični, a drugu radni, pokojni Ranko je ugradio tako da je dao poseban pečat cijelom procesu prerade žitarica“, kaže Cimbaljević.
Prema njegovim riječima konstruktor turbine je uspio da spoji tradicionalno i moderno i da instalira liniju koja proizvodi brašno vrhunskog kvaliteta.
-U tom inoviranom sistemu postavljena je i turbina koja, koristeći vodu za pokretanje mlina, ujedno proizvodi oko šest kilovata struje, što je dovoljno za elktrifikaciju objekta i rad mašina koje se koriste za sijanje brašna, krunjenje kukuruza i prečišćavanje žita – objašnjava Cimbaljević.
Kazao je da su jednom prilikom ovdje boravili turisti iz Poljske i drugih evropskih destinacija oduševljavajući se načinom na koji se proizvodi hrana u njegovom gazdinstvu.
Posebna tehnologija
Poljoprivrednik iz sela Dapsići kod Berana ističe da vodenice poput njegove zadovoljavaju sve kriterijume za proizvodnju brašna vrhunskog kvaliteta.
-U ovom mlinu sto kilograma žita se samelje za tri sata. Električni mlinovi to urade znatno brže, ali kvalitet brašna nije isti. Ovdje se radi o posebnoj tehnologiji koja garantuje visok kvalitet. Sistem je tako podešen da se vodenički kamen okreće ustaljenom sporijom brzinom kako se žito prilikom mljevenja ne bi previše zagrijavalo. Uz to, takozvane trice se odvajaju posebno, tako da dobijamo brašno koje u sebi nema nikakvih nepotrebnih sastojaka – rekao je on.
Izvor: Portal RTCG