Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore saopštili su za MNE magazin da su kod nas zabilježeni slučajevi akutnog zadesnog trovanja peticidima usljed neadekvatnog skladištenja, rukovanja ili aplikacije, ali da se takvi podaci rutinski ne prikupljaju. Rutinski se ne prikupljaju ni podaci o eventualno prisutnim ili o učestalosti pojavljivanja hroničnih trovanja reziduama pesticida.
O lošem uticaju pesticida na zdravlje razgovarali smo sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje povodom učestalih informacija u javnosti da se zbog prisustva ove supstance dešava da se sa tržišta povlače ili uništavaju određeni prehrambeni proizvodi.
Iz Instituta ističu da kada razmatramo djelovanje pesticida na organizam moramo razdvojiti uticaj na osobe koje rade u proizvodnji hrane (ili su zadesno u blizini tih mjesta) i uticaj na opštu populaciju koja konzumira hranu sa eventualno prisutnim ostacima-reziduama pesticida.
Upitani da li postoje simptomi koji se ispoljavaju nakon što se u organizam kroz neki proizvod unesu pesticidi ili neke druge supstance, odgovaraju da simptomi mogu uključivati mučninu, glavobolje, vrtoglavicu, ali i niz različitih alergijskih reakcija, kao i poremećaje disanja. Osim toga, kako dodaju, izloženost pesticidima je, takođe, povezana s oštećenjem čula.
-Simptomi će zavisti od količine pesticida kojoj je osoba izložena – istakli su oni.
Komentarišući na koje organe pesticide mogu da utiču, navode da hronična izloženost se manifestuje dejstvom na nervni sistem (psihičke smetnje ili paraliza), kardiovaskularni sistem (ateroskleroza ili koronarna bolest), kao i ispoljavanje kancerogenog, mutagenog, embriotoksičnog (oštećenje ploda) i gonadotropnog dejstva (oštećenje reproduktivnih funkcija). Većina publikovanih studija o uticaju pesticida na zdravlje, dodaju oni, se odnosi na uticaj na pojavu tumora (neorganska jedinjenja arsena u pesticidima i pojava karcinoma pluća), te da za veliki broj pesticida nije moguće donijeti konačne zaključke.
Preporuke za građane
Imaju određene preporuke za građane. Ističu da adekvatnim pranjem namirnica higijenski ispravnom vodom i pod jakim mlazom vode se može malo smanjiti količna rezidua pesticida. Termičkom obradom se rezidue organohlornih pesticida smanjuju manje od 10%, te su za zaštitu zdravlja stanovništva najznačajnije primjenjivanje svih propisanih preventivnih mjera zaštite i pravilne upotrebe. Naknadno tretiranje hrane ne može ukloniti već prisutne tragove pesticida usljed neadekvatne primjene.
-Ukoliko niste sigurni u porijeklo voća i povrća, oguliti njihovu koru ukoliko je ima – rekli su oni.
Pesticidi, kažu, mogu ući u prehrambeni lanac, kroz proces poznat kao bioakumulacija. Riječ je o procesu koji se događa kada se neka supstanca nakuplja u tijelu zbog nemogućnosti razgradnje. Objašnjavaju da budući da mnoge sintetičke pesticide ne mogu razgraditi ni životinje ni ljudi, oni se mogu bioakumulirati u tjelesnoj masnoći.
-To može imati štetan uticaj na ljudsko zdravlje. Uprkos globalnim propisima o pravilnom korištenju pesticida, jedna studija procjenjuje da svake godine među poljoprivrednicima ima oko 385 miliona slučajeva nenamjernog, akutnog trovanja pesticidima – istakli su iz Instituta.
Za osobe koje upotrebljavaju pesticide preporučuju:
1. Prije izbora adekvatnog sredstva, obavezno se posavjetujte sa stručnom osobom,
2. Pažlijvo čitajte etiketu i upustvo za primjenu i poštujte navedene preporuke.
3. Koristiti samo sredstva registrovana u Republici Crnoj Gori.
4. Adekvatno skladištiti sredstva, u posebnim zaključanim prostorijama na sobnoj temperaturi, van domašaja djece, nestručnih lica i životinja.
5. Obavezno koristiti ličnu zaštitnu opremu prilikom upotrebe sredstva uz strogo poštovanje upustva za pripremu i korišćenje.
6. Nemojte jesti, piti ni pušiti pri rukovanju i primjeni sredstava.
7. Nakon upotrebe obavezno dobro oprati ruke,
8. U slučaju trovanja ili kontaminacije preduzmi potražiti medicinsku pomoć
Precizirali su da osobe zadužene za primjenu pesticida ili oni koji se slučajno nađu na tim mjestima mogu biti veoma ugroženi usljed nepravilne primjene i neadekvatnog rukovanja, jer su tada izloženi mnogo većim koncentracijama.
-Djelovanje pesticida na živi organizam se ispoljava kao akutno i hronično trovanje, moguće su i različite forme alergijskih reakcija, ali neke od interakcija ovih materijala sa biološkim materijalom ne dovode do trovanja – rekli su oni.
Kako nastaje trovanje
Akutno trovanje najčešće nastaje pri rukovanju i aplikaciji pesticida, a hronično pri dugotrajnoj izloženosti pesticidima, navode iz Instituta. Kontakt sa pesticidima je, dodaju oni, moguć preko kože, organa za disanje ili organa za varenje, poručuju iz Instituta.
-Hronični efekti predstavljaju patološke procese koji se razvijaju u organizmu poslije perioda latencije po pojedinačnom izlaganju ili ponavljanim epizodama ekspozicije. Dejstvo pesticida zavisi od hemijskog sastava, količine dodatih stabilizatora, dužine izloženosti, vremena poluraspada pesticida, načina unošenja u organizam, starosti i zdravstvenog stanja organizma – rekli su oni.
Za opštu populaciju je najznačajniji unos putem hrane i vode, a pri nepažljivom rukovanju u proizvodnji i primjeni pesticida je moguće trovanje inhalacijom ili preko kože zbog velike resorptivne površine i sposobnosti nekih pesticida da se veoma lako i brzo resorbuju preko kože.
Kažu da kalitet ishrane stanovništva znatno utiče na vjerovatnoću ugrađivanja pesticida u metaboličke procese u organizmu. Unos biološki vrijednih proteina mlijeka, jaja, krtog mesa ima protektivnu ulogu, a unos raznovrsnih namirnica biljnog porijekla smanjuje izloženost reziduama pesticida iz jednog izvora. Ističu da umjereno, raznovrsno i dovoljno su bazični principi pravilne ishrane.
Zaključuju da je za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva i smanjenje rizika obolijevanja najznačajnija pravilna upotreba i pravilan izbor pesticida sa poštovanjem karence i svih principa dobre proizvođačke i dobre higijenske prakse. N.Đ.