Direktorica Centra za klimatske promjene UDG-a Ivana Vojinović je u Skoplju na Forumu civilnog društva i Think Tank-ova predstavila dokument koji je pripremio Centar u svojstvu izvjestioca za svih šest država Zapadnog Balkana na temu ,,Dobro upravljanje u životnoj sredini”, u okviru tematske radne grupe ,,Klima i Zelena agenda”.
Vojinović je kazala MNE magazinu da je prilikom predstavljanja dokumenta ukazano na to da je dobro upravljanje u životnoj sredini veoma važno za ubrzanje puta ka zelenijim ekonomijama, implementaciju Zelene agende za Zapadni Balkan i podsticanje integracije država Zapadnog Balkana u EU.
-IPA III za period 2021-2027. godine naglašava važnost dobrog upravljanja u životnoj sredini, jer će države kandidati dobiti više novca iz fondova EU u skladu sa sprovedenim reformama, ali cio proces može biti usporen ili obustavljen ako zemlje kandidati zaostanu u reformama. Pregovaračka poglavlja koja se vezuju za temu „dobro upravljanje u životnoj sredini“ su Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene – rekla je Vojinović.
U posljednjim Izvještajima Evropske komisije za svih šest država Zapadnog Balkana zaključeno je da u poglavlju 27, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija imaju određeni nivo spremnosti, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo u ranoj fazi pripreme. Sa druge strane, za Poglavlje 22, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su umjereno pripremljene, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo u ranoj fazi pripreme.
Vojinović kaže da je Centar za klimatske promjene UDG sumirao stanje u oblasti „dobrog upravljanja u životnoj sredini“ koje je zajedničko za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, ističući da postoji nedostatak administrativnih kapaciteta u oblasti životne sredine i klimatskih promjena u svih šest zemalja Zapadnog Balkana. Stava su i da je nesporna potreba za značajnijim i stabilnijim finansiranjem u Poglavlju 27, jer nacionalni i lokalni budžeti za životnu sredinu i klimatske promjene nisu dovoljni za implementaciju pravne tekovine EU.
-Zabilježen je nedostatak adekvatnih resursa za programiranje, nabavku, upravljanje ugovorima i implementaciju EU fondova. Proces programiranja IPA III za period 2021-2027. još uvijek je nekompletan i ne obuhvata cijeli instrument IPA, što znači da treba osigurati čvršću povezanost između timova koji se bave programiranjem IPA i onih koji pokrivaju dobro upravljanje, reformu javne uprave i strateško planiranje – navela je Vojinović.
U cilju poboljšanja dobrog upravljanja životnom sredinom u pretpristupnom periodu, za svih šest zemalja Zapadnog Balkana preporučuje se da se ojačaju administrativni kapaciteti na državnom i lokalnom nivou kako bi se omogućila nesmetana i efikasna implementacija i sprovođenje pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klime. Potrebno je, takođe, ojačati kapacitete u programiranju i upravljanju pretpristupnim fondovima EU i uspostaviti institucionalni okvir za IPA III koji bi mogao upravljati budućim fondovima kohezione politike kada države Zapadnog Balkana postanu punopravne članice EU.
Kako bi se osiguralo „dobro upravljanje u životnoj sredini“, prema riječima Vojinović, za svih šest država Zapadnog Balkana zaključeno je da je potrebno ispuniti pet zahtjeva:
1) pravilno funkcionisanje nadležnih institucija, kako bi se osigurala implementacija složene pravne tekovine EU o životnoj sredini i klimatskim promjenama iz poglavlja 27,
2) razvijeni jaki i posvećeni administrativni kapaciteti sa specifičnim znanjem u Poglavlju 27, značajnim vještinama u programiranju IPA-e i iskustvom u tehnikama pregovaranja sa EU,
3) adekvatni kapaciteti na lokalnom nivou sposobni za implementaciju i primjenu prave tekovine EU, jer se 2/3 kompleksne pravne tekovine iz Poglavlja 27 implementira na nivou lokalnih samouprava (npr. upravljanje komunalnim otpadom, Planovi kvaliteta vazduha, buka itd.), 4) unaprijeđeni kapaciteti za sprovođenje propisa (inspekcije, tužioci i sudije)
5) programiranje i monitoring, kao i sistem finansijskog upravljanja, kontrole i revizije korišćenja fondova EU moraju biti uspostavljeni u skladu sa zahtjevima iz Poglavlja 22, uključujući pouzdane, tačne i transparentne podatke o životnoj sredini kao preduslov za pravilno donošenje odluka.
Forum civilnog društva i Think Tank-ova održan je u Skoplju pod pokroviteljstvom Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Vlade Sjeverne Makedonije i Fondacije za otvoreno društvo Zapadnog Balkana, a u organizaciji Instituta za dobro upravljanje i politike u oblasti životne sredine i klimatskih promjena (IPECC), a sve u kontekstu održavanja Samita lidera Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa 16. oktobra 2023. u Tirani.
Mn.M.