Nije realan scenario da vještačka inteligencija zamijeni novinare. Svakako je moguće uvesti robote u studio, ali to će biti pojedinačni slučajevi, odnosno izuzeci, koji ne mogu zamijeniti novinare jer neko mora upravljati robotima, rekla je za portal MNE magazin prof.dr Nataša Ružić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.
Ona je komentarisala nedavnu najavu Portala DAN-a da kroz projekat uvodi virtuelnu voditeljku koja će čitati informacije koje pripremi ta redakcija.
Roboti nisu usavršeni
Ružić podsjeća da su prije par godina robot novinare, koji su se bavili sportskim novinarstvom, uveli Danci, ali novinari nijesu nestali i neće. Jedino je, ističe ona, kompanija Majkrosoft odlučila da dio novinarskih radnika zamijeni robotima, ali roboti mogu pogriješiti, nijesu usavršeni i nijesu dovoljno izučene njihove mogućnosti.
– Tako da se ne treba plašiti takve situacije. Mislim da su se posljedice korona virusa mnogo više odrazile na novinarsku profesiju u pogledu socioekonomskog položaja medijskih radnika i gubitka posla, nego primjena vještačke inteligencije u medijima. Ne treba strahovati da će novinarska profesija iščeznuti s razvojem nove tehnologije, ali će se novinarstvo i način obrade priče razlikovati. Uostalom o ovoj temi se govori u posljednjih desetak godina, pa nije došlo do drastičnih promjena – rekla je profesorica.
Ne može da napiše članak kao novinar
Istakla je da vještačka inteligencija može biti korisna u voditeljskom poslu i većoj količini proizvodnje sadržaja, kao i analizi veće količine podataka u istraživačkom novinarstvu. Može, dodaje ona, olakšati posao novinarima i smanjiti opterećenost, ali ipak, robot uz primjenu vještačke inteligencije još uvijek ne može da napiše reportažu ili članak kao neko ko se profesionalno bavi novinarstvom.
– Optimisti tvrde da će roboti omogućiti novinarima da se u većoj mjeri bave novinarskom profesijom, koja se neće svoditi na objave saopštenja i citiranje izvora sa društvenih mreža. Vlasnicima medija će se djelimično isplatiti ovakva investicija, ali još uvijek mali broj zemalja je uveo robote u redakcije poput Kine, Amerike, Danske i Češke… Čak i u pomenutim zemljama roboti se bave izvještavanjem o određenim oblastima i njihove mogućnosti su još uvijek prilično ograničene – rekla je ona.
Smatra da virtuelna voditeljka može predstavljati svojevrsnu pomoć, ali ne i prijetnju novinarstvu. Osim toga, kaže Ružić, Crna Gora prilično kaska u pogledu primjene tehnologije u novinarstvu. Kod nas još uvijek nije u potpunosti u upotrebi konvergencija tehnologije, konvergencija u novinarskom sadržaju, koja se koristi u medijima od 90-tih godina XX vijeka, nije zaživjelo ni dron novinarstvo u punom kapacitetu, iako se o tome govori već jako dugo.
– Naši mediji u većini slučajeva jedva opstaju i nijesu u mogućnosti pratiti savremene tehnološke trendove. Na ovako malom tržištu za dio marketinškog kolača se bore 200 medija i upravo iz tog razloga teško da vlasnici sebi mogu priuštiti ovakvu vrstu tehnologije – rekla je ona.
Komentarišući kako očekuje da će crnogorska javnost reagovati kada vijesti bude čitala virtuelna voditeljka, Ružić kaže da kao i svaka tehnološka inovacija očekuje da će biti interesantna neko vrijeme publici, a onda će doći do zasićenja.
– Naročito će brzo ove promjene prihvatiti milenijalci i dio generacije zumera, odnosno oni koji su rođeni od 1981. do 2003. godine, a u budućnosti i preostali dio generacije zumera i generacija alfa koje trenutno nijesu zainteresovane za informativni sadržaj – rekla je ona.
Pružati otpor je uzaludan posao
Profesorica Ružić ne smatra da vještačka inteligencija obesmišljava postojanje fakulteta gdje se izučava novinarstvo. Dodaje da se vještačka inteligencija koristi u svim oblastima.
– Ukoliko bismo razmišljali na takav način onda ne bi trebalo edukovati ni buduće pedagoge, ljekare, inženjere, pa ni novinare. Mislim da su ljudi došli do trenutka kada su počeli pomalo da se plaše tehnološkog razvoja i gubitka posla i iz tog razloga možemo čuti ova apokaliptična predviđanja. U suštini, veoma je nezahvalno prognozirati na koji način će se razvijati tehnologija i čime će rezultirati, ali lično vjerujem da naučnici rade na razvoju tehnologije u cilju poboljšanja kvaliteta života, a ne obesmišljavanja dosadašnjeg načina funkcionisanja čovjeka – kaže Ružić.
Studentima sugeriše da se prilagođavaju novoj tehnologiji zbog same publike. Osnovna odlika medija je, podsjeća profesorica, fleksibilnost i ukoliko mediji ne budu vodili računa o tehnološkom razvoju i trendovima na tržištu postoji opasnost da neće biti zanimljivi publici, a samim tim posjećeni i gledani.
– Pružati otpor tehnologiji je uzaludan posao, jer tehnološke inovacije će prije ili kasnije zaživjeti na tržištu sviđalo se nama to ili ne. To je samo pitanje vremena – zaključuje Ružić.
N.P.