Institut za javno zdravlje izdao je preporuke kako da se zaštitimo od velikih vrućina.
Održite svježinu u svom domu
• Održavajte stan rashlađenim.
• Sobna temperatura bi trebalo da je ispod 32°C u toku dana i ispod 24°C tokom noći. To je naročito važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim zdravstvenim problemima.
• Ventilatori mogu pružiti olakšanje, ali kada je temperatura u prostoriji iznad 35°C nisu djelotvorni, čak mogu biti i štetni, jer pospješuju kruženje vrućeg vazduha.
• Boravišne prostorije treba provjetravati tokom noći, a danju zatvoriti prozore i spustiti zaštitne roletne.
Izbjegavajte vrućine
• Boravite u hladu i izbjegavajte direktno izlaganje suncu.
• Izbjegavajte izlaske tokom najtoplijeg dijela dana, od 10h do 17h.
• Ako nije moguće obezbjediti da vaš dom (ili barem jedna prostorija u stanu) bude rashlađen, treba provesti dva-tri sata dnevno u rashlađenom prostoru (kao što su npr. klimatizovane javne zgrade i slično).
• Ako morate obavljati naporne aktivnosti učinite to tokom hladnijeg dijela dana, a to je obično ujutru između 04:00 i 07:00 časova.
• Izbjegavajte težak fizički rad tokom najtoplijeg dijela dana. Tokom rada je preporučljivo da pravite češće i kraće pauze da bi ste se osvježili.
Unosite dovoljno tečnosti i rashlađujte se
• Unosite redovno dovoljne količine tečnosti, ne čekajte da osjetite žeđ.
• Potrudite se da uz sebe uvijek imate vodu za piće.
• Izbjegavajte alkohol, gazirane, zašećerene i previše rashlađene napitke i ne pretjerujte sa unosom napitaka koji sadrže kofein.
• Tuširajte se i kupajte više puta u toku dana mlakom vodom.
• Mogu se koristiti i hladni oblozi, peškiri, sunđeri, rashlađivanje nogu u hladnoj vodi, itd.
Jedite češće manje obilne, lagane obroke
• Jedite dovoljno svježeg, dobro opranog voća i povrća.
• Izbjegavajte masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše
Prikladno se oblačite
• Nosite svijetlu, komotnu odjeću od prirodnih materijala (bolji su izbor od sintetičkih materijala, jer upijaju znoj i ne ometaju njegovo ispravanje sa kože).
• Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju toplote.
• Ako izlazite, nosite šešire širokog oboda i sunčane naočare.
• Koristite zaštitne kreme za sunčanje širokog spektra.
• Dugotrajno izlaganje suncu može izazvati oštećenja kože, opekotine, alergije, oštećenja očiju, druge degenerativne i maligne bolesti kože.
Pomozite drugima
• Kontaktirajte sa članovima porodice, prijateljima i komšijama koji provode većinu svog vremena sami (naročito starije ili bolesne osobe).
• Osjetljivim ljudima je potrebna pomoć i treba ih obići bar jednom dnevno u vrijeme velikih vrućina.
• Razgovarajte o zaštiti od vrućina sa svojom porodicom. Svako bi trebalo da zna kako da se ponaša za vrijeme velikih vrućina u skladu sa svojim zdravstvenim stanjem i aktivnostima.
Ako imate zdravstvene probleme
• Čuvajte lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o čuvanju lijeka sa pakovanja).
• Tražite savjet ljekara, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili neko drugi osjeća loše
• Potražite pomoć ako osjetite vrtoglavicu, slabost, uznemirenost ili imate intenzivan osjećaj žeđi i glavobolju i premjestite se na rashlađeno mjesto, što je prije moguće;
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost;
• Ukoliko osjetite bolne grčeve u mišićima, naročito u nogama, rukama ili trbuhu, odmah se odmorite, jer se oni najčešće javljaju nakon fizičke aktivnosti tokom vrućina;
• Tokom intenzivnog znojenja dolazi do poremećaja ravnoteže elektrolita u organizmu, pa ih treba nadoknaditi;
• Ukoliko grčevi ili ostali simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju, potražite pomoć ljekara.
• Ako su prisutni simptomi koji ukazuju na mogućnost nastanka toplotnog udara (vruća i suva koža, grčevi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili osobu prevesti u najbližu zdravstvenu ustanovu.
• Dok čekate medicinsku pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto, staviti je u vodoravan položaj i podići joj noge. Rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama, i prskati joj kožu hladnom vodom.
• Ako je osoba bez svijesti, treba je postaviti da leži na stranu (zbog prohodnosti disajnih puteva).