ART SLAJDER

ART: Otvoren festival ,,Odakle zovem, Podgorica 2023”

30.06.2023. u 0:52

Petnaesti Međunarodni književni festival „Odakle zovem, Podgorica 2023“, u organizaciji knjižare ,,Karver“, otvoren je sinoć i trajaće do 3. jula. Nadnaslov Festivala je „Emancipujm(t)o – Čovjek u pitanju“.
– Ponovo smo zajedno na ovom prelijepom mjestu, ispred knjižare Karver, gdje brojimo hiljade ovakvih susreta u prethodnih 18 godina i prethodnih 15 festivala. U slikama koje ovdje nastaju, zvucima koje čujemo, skladu riječi koje izgovaramo, isključivo je budućnost svijeta. Mi smo, naša djeca i njihova u ogromnoj snazi da sve to artikulišemo neprekidno. Makar to radili iznova i iznova i svakoga dana. U tome je, zbog toga riječ emancipujmo, jer kao i uvijek i oduvijek, čovjek je u pitanju – rekla je Đukić.
Ambasadorka Republike Češke u Podgorici Janina Hrebičkova otvorila je Festival.
– Za Češku, kulturna diplomatija je alfa i omega političke diplomatije, biznis diplomatije i sve diplomatije gdje civilno društvo pomaže da se emancipuje, civilizuje, da se poboljša sve što je u vezi jedne i druge države. Bez kulture to nije moguće, nije moguće graditi demokratiju, nije moguće graditi nešto bolje bez kulture, muzike, umjetnosti, literature, filmova i ko misli da je to moguće, mislim da ne zna o čemu priča. Ovaj festival je već treću godinu u kosaradnji sa nama i meni je izuzetno drago da ovdje mogu upoznati nakon 16 godina života u vašoj prekrasnoj zemlji, koju strašno volim, umjetnike i ljude intelektualce, akademsku sferu, glumce, ljude koji rade koncerte, ljude koji sviraju u simfonijskom orkestru – istakla je Hrebričkova.
Nada se da će Češka i Crna Gora sarađivati na planu kulture.
Sjutra u 11 sati u KIC-u ,,Budo Tomović” biće organizovana projekcija filma Filipa Kaufmana ,,Nepodnošljiva lakoća postojanja”, po romanu Milana Kundere, pa se ambasadorka Češke osvrnula i na značaj Milana Kundere.
– On je prosto meni kao mladoj curi sa drugim ljudima pokazao zašto ima smisla da se civilno društvo bori za slobodu, za dostojanstvo, za svoju kulturu i na taj način gura političare da rade stvari tako kako trebaju da rade – rekla je Hrebričkova.
Podsjetila je da, kada je morao napustiti Češku i otići u Francusku, ,,u jednom trenutku je prestao da govori češki, prestao je pisati češki, ne zbog inata, nego zbog toga da prosto je njemu bilo bolno i nije htio to raditi na češkom ako se ta Čehoslovačka u to vrijeme prema njemu i mnogim drugima ljudima koji su bili u Americi, Australiji, na Novom Zelandu, ponijela tako.”
– Voljela bih pozvati da pogledate, ako želite, taj Kunderin film. Meni je strašno drago da smo uspjeli napraviti sve da on dobije mjesto na ovom festivalu. Želim da vam se festival dopadne i želim vama svima samo sreću i dostojanstvo – poručila je Hrebričkova.
Gitaristkinja Nađa Grdinić predivno je odsvirala kompozicije ,,Campanas del alba” i ,,Sainz de la Maza”.
Učenice IV razreda JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Mia Mrgunović, Mia Šuković, Ksenija Čuburić, Kristina Klisić, Jovana Vukčević, te učenik II razreda JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Danilo Radulović nadahnuto su odrecitovali ,,Molitvu za intelektualce” Mirka Kovača.
Odlomke iz izuzetne Knjige pisama Mirka Kovača i Filipa Davida govorili su Zoran Vujović i Varja Đukić. Ton majstor je bio Miha Radonjić.
Nakon toga o Mirku Kovaču govorili su Božo Koprivica, Andrej Nikolaidis, Andro Martinović i moderatorka programa Varja Đukić.
– Ovdje smo prije 11 godina, nadajući se da će doći Mirko Kovač, objavili knjigu, Božo je uredio, ,,Malvina i druge priče”. To je knjiga Mirka Kovača, do sada jedina, koja je objavljena u Crnoj Gori. Ne znam šta da kažem, osim to je činjenica koja je poražavajuća. Ove smo, zahvaljujući Nacionalnoj biblioteci i Dragici Lompar, direktorici te divne ustanove, ovu knjigu stavili, povezali preko digitalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević” i postavili je na našu veb stranicu festivala Odakle zovem. Ko god želi, može da je čita sada, ona je dostupna u tom formatu – rekla je Varja Đukić.
Djelo je dostupno i na sajtu poetikazemlje.me, dok će hrvatska Fraktura u septembru, povodom deset godina od smrti Mirka Kovača, objaviti Sabrana djela.
Nakon tog uvoda, Đukić je kazala da je kod Mirka Kovača vidjela ,,nevjerovatnu želju da dopre do čitalaca”,
– On je bio pisac koji je uspio da za svoga života napiše toliko romana, takvu esejistiku, toliko scenarija. On se tako borio jako za čitaoce, da je on prosto hrlio ka tome da se prilagodi i u tom leksičkom i u govornom smislu. Zahvaljujući tome, sve ono što je pokupio od svojih dana djetinjstva, sve te slike koje su upisane u njegove opservacije i njegove doživljaje, koje su potekle iz ovog malog mjesta, Petrovići, to je neki prostor koji je kao autor i pisac on nosio tokom cijelog života gdje god da je živio – kazala je Đukić.
Koprivica je istakao da je Kovač od početka pisao na ,,jugoslovenskom jeziku”.
– Meni je najvažnije kod Mirka, svako ko prepozna svoj dar, dužan je da taj dar do kraja iscrpi. Mirko je taj svoj dar prepoznao i ponašao se prema tom svom daru jednako od dječaštva do posljednjeg udaha. Taj njegov narcis, koji je on iz svog dječaštva prenio na svoje knjige, vidi se u raznim njegovim pričama i romanima – rekao je Koprivica.
Martinović je kazao da Kovačeva sudbina, odlazak u Rovinj i status pisca bez domovine ,,ima refleksije i na Mirkov status i danas”.
– Mi o njemu govorimo kao o nekom ko je prisutan i koga čitamo i kome se vraćamo, ali zapravo nisam siguran da je takva situacija u našem obrazovanju i uopšte u kulturnim krugovima i, nažalost, dešava se piscima da koji ostanu bez domovine, budu prepušteni jednoj vrsti zaborava. To je surova osveta ovih sredina prema onima koji se nisu opredijelili ni za jednu stranu. Da je tako, govori i okolnost da je jedna sjajna manifestacija koju je njegova supruga Boba organizovala u Rovinju ,,Dani Mirka Kovača” onda kada je izostala podrška jednog privatnog finansijera koji je zaista uložio značajna sredstva da napravi jednu zaista respektabilnu manifestaciju, niko nije nastavio da njeguje taj festival. Imao sam tu privilegiju da budem tamo i, evo, da kažem da jedna grupa nas ovdje ima ideju da taj program ponovo pokrene i da Crna Gora bude domaćin ,,Dana Mirka Kovača” – istakao je Martinović.
Nikolaidis je rekao da je ,,imao sreću da nije poznavao Mirka Kovača”, jer smatra da nije dobro poznavati velike pisce.
– Ne zato što bih se razočarao. Naprotiv, posve sam siguran da bi bilo suprotno, nego zato što sam volio sačuvati netaknutom predstavu koju imam o njemu – kazao je Nikolaidis.
Za Mirka Kovača istakao je da je bio gigant.
– Mirko Kovač će tek postati Mirko Kovač – rekao je Nikolaidis.