ART PREPORUKA
PRVI PUT NA BALKANU: Autorski projekat Sare Vujošević-Jovanović ,,Apolon i Dafne” premijerno u Budvi, repriza na Cetinju
Scenska postavka kantate pisane za sopran, bariton i kamerni orkestar ,,Apolon i Dafne” G.F. Hendla, autorski projekat Sare Vujošević-Jovanović, premijerno će biti izvedena u petak, 28. aprila u 18 sati na Trgu slikara u Budvi, čime će zvanično i biti otvoren XX jubilarni Međunarodni turistički Karneval, saopšteno je iz PR tima projekta.
Kuriozitet je da će ovaj svojevrsni muzičko-scenski spektakl u najavi, opera u malom, ,,Apolon i Dafne”, ujedno premijerno biti izveden i na prostoru Balkana.
Koautorka projekta je Milica Radoman, notograf za uvertiru i kantatu je Vasilije Vujadinović, a uloge tumače: Sara Vujošević-Jovanović, sopran (Dafne), Dmitrij Grinih, bariton (Apolon), Uroš Jovanović (Amor) i Nemanja Todorović (Penej).
Podsjednako impresivan instrumentalni ansambl, čine eminentni domaći i regionalni stvaraoci, pomno birani univerzitetski profesori, vodeći muzičari Simfonijskih orkestara regiona: Nataša Popović (čembalo I), Milica Radoman (čembalo II), Tanja Bogdanović / Marija Lazuka (I violina), Marija Đuranović / Viktor Huter (II violina), Aleksandar Latković (violončelo I), Maja Antić (violončelo II) i Žana Lekić (flauta).
Kantata „Apolon i Dafne“ autora Georga Fridriha Hendla, nastala je 1710. godine i umjetničko je djelo koje pripada epohi baroka. Posvećena je jednom od sižea iz drevne (antičke) Grčke mitologije: istoriji Dafne i Apolona, koja se odrazila na svjetski poznata djela likovne umjetnosti epohe baroka, kao i na stvaralaštvo genijalnog Hendla.
Sadržaj kantate:
Apolon (bog svjetla i pokrovitelj svih umjetnosti) ponosan što je još u ranom uzrastu usmrtio svojom strijelom ogromnog zmaja Pitona, hvaleći se svojim savršenim umijećem rukovanja lukom i strijelom ugleda mladog Amora (boga ljubavi) kako zapinje svoj zlatni luk. Apolon ga je ismijavao i zadirkivao da bog ljubavi nikad nije, niti će, uraditi djelo koje će biti dostojno vječne slave. Ozlojeđen zbog ovih riječi, Amor ga pogodi jednom strijelom i Apolon se smjesta zaljubi u Artemidinu pratilju Dafne. Ova mlada nimfa, kćerka Geje (boginje zemlje) i Peneja (boga rijeka) bila je poznata u čitavoj Tesaliji po svojoj ljepoti, ali je uporno odbijala mnogobrojne udvarače. Njen otac Penej joj je nerado dao blagoslov da ne mora da se uda. Dafne je željela da ostane čedna, jer je bila Artemidina pratilja. Apolon je progonio Dafne, a ona je neprestano bježala od njega i uporno odbijala njegove ljubazne riječi i ponude. Iako je bila izvanredna trkačica Dafne je znala da će se brzo zamoriti, a i Apolon je bio brži od svakog smrtnika. Zato je Dafne zamolila oca da je spasi od progonitelja. Otac je čuo njene molbe i da bi sačuvao njenu čast pretvorio je u lovor. Apolon je stigao prekasno i bio je jako žalostan što mu ona neće biti nevjesta. Zato je odlučio da lovorovo drvo posveti sebi. Od tog trenutka on nosi lovorov vijenac na glavi. Vijenac lovorovog lišća će nositi na glavi kao krunu pobjednici Pitijskih igara, a to je bila kruna i rimskih imperatora.
Reprizno izvođenje kantate „Apolon i Dafne“ biće održano narednog dana, 29. aprila, u Zetskom domu, na Cetinju, u okviru 48. Festivala mladih muzičara.
