MAGAZIN PREPORUKA

NAUKA: DNK analiza Betovenove kose otkriva tajne njegovog života i smrti

23.03.2023. u 13:52

Kompozitor Ludvig van Betoven umro je sa 56 godina u Beču, prije skoro dva vijeka, a biografi od tada pokušavaju da objasne uzrok smrti velikog umjetnika, njegov progresivni gubitak sluha i dobro dokumentovane borbe s hroničnim bolestima. Tim naučnika koji je sekvencirao Betovenov genom, koristeći pramenove kose njemačkog kompozitora, sada možda ima neke odgovore.

Zastoj jetre ili ciroza je najvjerovatniji uzrok Betovenove smrti. Propadanje ovog organa izazvano je nizom uzročnika, uključujući ispijanje alkohola, rekli su naučnici.

– Proučavali smo moguće genske uzroke njegova tri glavna kompleksa simptoma – progresivnog gubitka sluha, gastrointestinalnih simptoma i bolesti jetre, koja je na kraju dovela do njegove smrti usljed zastoja (jetre) – rekao je Markus Noten s Instituta za ljudsku genetiku Univerziteta u Bonu, jedan od koautora istraživanja.

Betoven je, rekao je Noten, imao „jaku genetsku predispoziciju za bolesti jetre“ i sekvence virusa hepatitisa B otkrivene su u njegovoj kosi, prenosi Hina.

– Vjerujemo da je bolest nastala kombinacijom genetske dispozicije, dobro dokumentovanog hroničnog ispijanja alkohola i infekcije hepatitisom B – rekao je Noten.

Johanes Kraus s Instituta Maks Plank za evolucionu antropologiju kaže da je hepatitis B „vjerovatno bio prilično uobičajen u to vrijeme početkom 19. vijeka.“

– Barem u posljednjih nekoliko mjeseci prije smrti bio je zaražen virusom hepatitisa B – rekao je Kraus.

Šta se desilo sa sluhom
Autori studije, objavljene u srijedu u časopisu „Cell Press Current Biology“, nisu uspjeli da utvrde uzrok gubitka sluha kod Betovena.

Naučnici su analizirali osam pramenova kose za koje se tvrdi da su Betovenovi i utvrdili da je pet od njih „gotovo sigurno autentično“, rekao je Tristan Beg sa Univerziteta Kembridž i glavni autor studije.

– Budući da smo rekonstruisali genom iz ultrakratkih fragmenata DNK, samo smo pouzdano mapirali oko dvije trećine – rekao je Beg.

Betoven, koji je rođen u Bonu 1770. i umro 1827. godine, borio se s gastrointestinalnim problemima u raznim razdobljima života, kao i sa žuticom.

– Bilo je razdoblja akutne bolesti u kojima nije mogao da radi, na primjer, jednog cijelog mjeseca u proljeće 1825. godine – rekao je Beg.

DNK otkrio vanbračno dijete
Proučavajući Betovenovu DNK i arhivske dokumente, otkrivena je i nepodudarnost u njegovoj pravnoj i biološkoj genealogiji.

Pronašli su „događaj očinstva izvan braka“, dijete koje je proizašlo iz vanbračne veze kod nekog od Betovenovih predaka po ocu, rekao je Tomas Kivisild s Instituta za genomiku na Univerzitetu u Tartuu.

Kivisild je rekao da se to dogodilo u nekom trenutku unutar sedam generacija između Aerta van Betovena, koji je živio krajem 16. vijeka i Betovenovog rođenja 1770. godine.

Beg je rekao da nije iznenađenje što o tome nema zapisa.

– Ne biste nužno očekivali da će očinstvo van braka biti dokumentovano – rekao je, budući da je „vjerovatno bilo tajne prirode.“

Ne možete isključiti mogućnost da je čak i sam Betoven možda bio nezakonit, rekao je Beg.

– Ja to ne tvrdim. Jednostavno kažem da je to mogućnost i da je morate razmotriti – naglasio je. 

Betoven je u pismu iz 1802. tražio da se njegovi zdravstveni problemi, posebno gubitak sluha, opišu nakon njegove smrti.

– Imao je želju da bude proučavan poslije smrti – rekao je Kraus.

To je na neki način, u osnovi, njegova želja koju ovim projektom donekle ispunjavamo, istakli su naučnici.

Izvor: Hina