PREPORUKA ZDRAVLJE
IJZCG: Nema oboljelih od majmunskih boginja
Crnoj Gori nije registrovan nijedan slučaj obolijevanja od majmunskih boginja. Dvije prijavljene sumnje na majmunske boginje nakon detaljnog epidemiološkog ispitivanja klasifikovane su kao odbačeni slučajevi, kažu za CdM u Institutu za javno zdravlje.
Kako je Hrvatska već ušla u proces nabavke vakcina protiv majmunskih boginja, CdM je pitao IJZ da li planiraju nabavku i koliko doza.
U Institutu za javno zdravlje Crne Gore za CdM kažu su u svakodnevnoj komunikaciji sa kancelarijom SZO u Crnoj Gori u cilju praćenja razvoja i širenja epidemije majmunskih boginja na globalnom nivou.
Navode da je komunikacija usmjerena i na nabavku određenih količina vakcina protiv majmunskih boginja koje bi bile namijenje visokorizičnim grupama (zdravstvenim i laboratorijskim radnicima, te osobama zaduženim za higijenu u zdravstvenim ustanovama gdje bi se liječile oboljele osobe, kao i kontaktima pozitivnih slučajeva).
Ipak, napominju da dvije preporučene vakcine protiv majmunskih boginja (JYNNEOS i ACAM2000) još nijesu registrovane u Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, što, kako kažu, dodatno usložnjava proces nabavke.
“ Neophodno je i da Nacionalno stručno savjetodavno tijelo za imunizaciju (NITAG) iznese mišljenje o vakcinama, kako bi one bile registrovane”, ističu u IJZ.
Obuka osoblja
Za CdM podvlače da je, u Odjeljenju za molekularnu dijagnostiku, Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore, trenutno u toku obuka osoblja za laboratorijsku detekciju majmunskih boginja koju sprovede predstavnici Robert Koh Instituta iz Berlina.
“Institut posjeduje laboratorijsku opremu za detekciju uzročnika ovog oboljenja, a testove i reagense neophodne pri procesu detekcije nabavili smo u saradnji sa SZO”, navode oni.
IJZ dodaje da su, u saradnji sa turističkom privredom i SZO razvijeni materijali u vidu flajera koji će biti distribuirani, a dodatne informacije o samom oboljenju postavljene su na sajtu Instituta.
Majmunske boginje pripadaju grupi virusnih zoonoza (virus se prenosi sa životinja na čovjeka) sa simptomima veoma sličnim onima koji su se ranije javljali kod pacijenata sa velikim boginjama, iako je bolest klinički manje teška.
Vanredna situacija
Na sajtu IJZ piše da majmunske boginje se prvenstveno javljaju u centralnom i zapadnoafričkom regionu, često u blizini tropskih kišnih šuma a sve češće i u urbanim područjima. Životinje kao domaćini ovog virusa uključuju niz glodara i primata. Bolest je prvi put otkrivena kod majmuna 1958. godine, a prvi slučaj obolijevanja kod ljudi zabilježen je 1970 godine. Od tada do danas u našoj zemlji nisu registrovani slučajevi obolijevanja od majmunskih boginja.
Klinička slika
Klinička slika majmunskih boginja kod ljudi je slična kliničkoj slici velikih boginja, ali znatno blaža.
Majmunske boginje počinju groznicom i jezom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima i iscrpljenošću, a može se javiti kašalj i bol u grlu. Glavna razlika između simptoma majmunskih boginja i velikih boginja je u tome što kod majmunskih boginja može doći do uvećanja limfnih čvorova (limfadenopatija). Uvećani limfni čvorovi se javljaju na vratu (submandibularni i cervikalni), pazuhu (aksilarni) ili preponama (ingvinalni) i javljaju se na obje strane tijela ili samo na jednoj.
U periodu od 1 do 3 dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa, koja često počinje na licu (95% slučajeva), a zatim se širi na ekstremitete (dlanovi i tabani 70% slučajeva) i druge djelove tijela (oralna sluzokoža, genitalije, konjunktive, rožnjača). Osip prolazi kroz faze makule, papule, vezikule, pustule i kruste koje na kraju otpadnu. Bolest obično traje 2-4 nedelje.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je nedavno epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.
Klasifikacija je najveće upozorenje koje SZO može da izda i prati porast broja slučajeva širom svijeta.
Izvor: cdm.me
