Mališani iz predškolske ustanove „Pinokio“ otvorili su četvrti dan, u srijedu 11. maja na 16. Međunarodnom sajmu knjiga i obrazovanja.
Đaci i profesori srednje građevinsko-geodetske škole „Inž. Marko Radević“ prigodnim programom predstavili su obrazovnu djelatnost ove stručne škole.
Predstavljena je i monografija ,,Naša priča”, posvećena Biblioteci za slijepe Crne Gore i objavljena povodom 15 godina trajanja te ustanove čije su knjige namijenjene osobama bez i sa oštećenjem vida.
Govoreći na promociji monografije, autor Zoran Poleksić je kazao da je ,,Naša priča” prva knjiga na prostoru bivše Jugoslavije koja opisuje djelatnost, status i razvoj rada neke republičke biblioteke namijenjene korsinicima sa oštećenim vidom. Knjiga je nastala u posebno teškim okolnostima, pandemije korona virusa, naglašavajući da je imao nimalo zadatak i da je trebalo pročitati na stotine i stotine stranica, a selektovati tek nekoliko.
– Ne samo u državama regiona radi uporednog iskustva, već i u Sjedinjenim Američkim Državama i Engleskoj, nekim dalekim savremenim državama gdje je kult čitalaca sa oštećenim vidom bio prisutan još u prošlom vijeku – rekao je Poleksić.
Autor je duboko i suštinski doprinio ovoj našoj misiji, kazao je direktor te ustanove Božidar Denda i naveo da Biblioteka ima knjižni fond od 23.500 bibliotečkih jedinica i trenutno 730 korisnika.
On je saopštio da Biblioteka u pristupačnim formatima objavljuje oko 1.100 knjiga u audio formi, kao i 150 publikacija na Brajevom pismu.
Program Internacionalnog sarajevskog sajma knjiga i učila, za 2023. godinu najavljen je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja.
Najavljujući ujedno i kontinuitet saradnje između dva sajma podgoričkog i sarajevskog, o proteklom izdanju sarajevskog sajma, na ovom predstavljanju govorili su direktor izdavačke kuće ,,Nova knjiga” i podgoričkog sajma knjiga Predrag Uljarević, predsjednik programskog savjeta Sarajevskog sajma knjiga Ibrahim Spahić i direktor sarajevske Skenderije Damir Petrinić.
Pozdravljajući goste iz Sarajeva, budući da je Sarajevski sajam ove godine specijalni gost podgoričkog sajma, direktor Nove knjige, Predrag Uljarević je istakao zadovoljstvo što ta saradnja traje od samih početaka podgoričkog sajma, prije 16 godina.
– Naša saradnja traje od prvog sajma, ove godine sarajevski sajam je naš specijalni gost, a i mi smo se upisali u njihovu istoriju, bili smo njihovi gosti. Želim da se zahvalim gospodinu Spahiću i gospodinu Petriniću za dugu uspješnu saradnju – kazao je Uljarević
Predsjednik programskog savjeta Sarajevskog sajma knjiga Ibrahim Spahić rekao je da mu je uvijek zadovoljstvo da posjeti podgorički sajam, izražavajući visoko mišljenje o tradiciji i dometima podgoričkog sajma, koji je stasavao u bliskim vezama sa sarajevskim sajmom koji pak ima tradiciju dugu 33 godine.
– Smisao susreta na sajmovima je da knjiga bude što dostupnija, svima nama što nije bilo lako u periodu kada smo se nosili sa izazovima pandemije. Važno je kad je ta razmjena na sajmovima živahna. Dakle ne samo da ne treba da bude distance, nego da knjiga jednostavno ide u ruke čitaocu – rekao je Spahić.
Damir Petrinić je istakao da je sarajevski 33. sajam upravo završen, ali da već razmišljaju u ovom izdanju sajma: On je gorio i o velikim izazovima u organizaciji ovakvih događaja, ali i o potrebi njegovanja tradicije u tom smislu.
Povodom Svjetskog dana pisanja pisama, 11. maja, na sajamskom štandu podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović”, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, održana je tematska radionica pod nazivom „Dragi moj Hilmare“, a učenici te škole su nakon toga, sajamskoj publici čitali pisma koja su napisana na pomenutoj radionici.
Luksuzni reprint izdanja knjige ,,Crna Gora i Berlinski kongres” istoričara Novaka Ražnatovića iz 1979. godine, tadašnje izdanje Istorijskog instituta Crne Gore, a sada objavljeno u izdanje Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća, predstavljeno je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, a o knjizi su govorili istoričar Predrag Ražnatović, prof. dr Savo Marković, dok je moderator promocije bio Budimir Dubak.
Svi učesnici govorili su o implikacijama Berlinskog kongresa i Sanstefanskog mirovnog ugovora na kasnije događaje koji su Crnu Goru doveli u vrlo nepovoljan položaj.
Profesor Predrag Ražnatović, sin autora Novaka Ražnatovića, istakao je da je ovo izdanje još tada, prilikom prvog izdanja iz 1979. zavrijedilo pažnju naučne i laičke javnosti
– Ubrzo knjiga postaje dio obavezne literature obavezne za naučnike koji se bave humanističkim naukama i temama vezanim za 19. vijek. Potreba za ponovnim izdanjem javila se prije mnogo godina, ali sticajem okolnosti, to se realizuje sada i to u mnogo boljim tehničkim uslovima, prilagođeno potrebama savremenog čitaoca – kazao je Ražnatović.
Istakao je da je na 410 stranica u osam poglavlja, autor obradio najznačajnije događaje iz prelomnih godina crnogorske istorije i istorije Balkanskog prostora koji je bio poprište teškog okršaja najvećih svjetskih sila u 19. vijeku, kada su sve velike sile bile na evropskom kontinentu.
– To je bio period velike Istočne krize i završetak rata 1876-1878, u Crnoj Gori nazvanim Velji rat. Završen je pobjedm Rusije i mirom koji je Rusija nametnula Turskoj. Autor je lijepim književnim stilom uspioda iznesesve teškoće sa kojima se suočila Crna Gora, sa jednim jedinim saveznikom (Zaštitnikom Rusijom), čija je moć u Berlinu bila drastično umanjena – kazao je Ražnatović i knjigu preporučio naučnoj javnosti, ali ne samo njoj.
Okrugli sto iz dva dijela „Sekularna država i vjera“ i ,,Građanska država i nacija” u organizaciji NVO Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore i NVO ,,Reanimacija”, održan je u okviru programa 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga.
U radu prvog dijela okruglog stola učestvovali su Fuad ef. Čekić iz medrese ,,Mehmed Fatih” iz i protojerej stavrofor dr Boris Brajović, sa Filozofskog fakulteta, dok se predstavnici katoličke crkve i jevrejske zajednice nisu odazvali ovom dijalogu. Moderator ovog skupa bio je Matija Stojanović. Cilj ove dijaloške tribine, je promovisanje vrijednosti građanskog društva, dijaloga i otvorenosti prema drugom i drugačijem.
Govoreći o značaju vjerskog obrazovanja u Islamu, efendija Čekić istakao je da je u toj religiji, u njenim korijenima, zapravo samo potreba za znanje i obrazovanje uopšte, mimo vjerskog predznaka.
– Džamije su zapravo prvi naučni centri, a medrese su prvo bile samo opšteobrazovne ustanove, koje imaju i vjerske predmete, ali nisu bile primarno vjerske škole. Osnovna težnja u tom smislu, bila je izgrađivanje sebe kao ličnosti, usvajajući i integrišući u sebe znanje – kazao je Čekić, navodeći da prvobitni islamski koncept obrazovanja podrazumijevao baš nepodijeljeno znanje, ono koje se ne fragmentira na svjetovno i sveto.
Protojerej stavrofor i dr filosofije Boris Brajović je samu priliku da govori na podgoričkom sajmu knjiga doživio kao privilegiju, budući da je njegov koncept izlaganja bio zasnovan na citiranju nekih od najvažnijih postulate filosofije i hrišćanstva.
– Kao sledbenici Pisma u otkrovenjskom približavanju Bogu, potrebno je da se na prvom mjesti vratimo knjizi. Privilegija je da smo uvijek okruženi knjigom, jer nas ona konstituiše kao ljude koji teže svojoj cjelovitosti, a obrazovanje traži kompletnog čovjeka punoću njegovog uma i duha – istakao je Brajović podsjećajući na antičke ideale obrazovanja koji su podrazumijevali politehničko i polihistorsko, univerzalističko i sveukupno vladanje starim naukama i vještinama.
On je u osvrtu na antičko vrednovanje obrazovanja, podsjetio na jedan od najautentičnijih kulturno-istorijskih obrazovnih centara starog svijeta, Carigrad, kao univerzitetski centar mnogo stariji od Bolonjskog univerziteta.
– Carigradski univerzitet je nastao u 7. vijeku i važan je i za i za prve školske ustanove u Crnoj Gori. Tu imamo i tih sedam slobodnih vještina, koji podrazumijeva čitav spektar filozofskih vještina. Sve je to jedna velika priča o prenosu antičkog blaga sa grčkog na arapski jezik, tako da mnoge čuvene antičke spise poznajemo baš iz arapskih prevoda. Konstantinopolj je tako vododjelnica za tranziciju antičkog blaga na evropski zapad – kazao je Brajović.
Govoreći o ,,Infantilizaciji univerziteta”, koji više ne vrše svoju ulogu, u mjeri u kojoj je to potrebno.
– U društvu zajednice čovjek je čovjeku Bog, ali mimo toga je čovjek čovjeku vuk. Potreban nam je prostor humanizacije, holistički pristup, obrazovanje traži potpunog čovjeka – istakao je on.
Pripadnici nacionalnih vijeća u Crnoj Gori: predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović, predsjednik IO Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder, predstavnik hrvatskog nacionalnog vijeća Marko Ugrin i predsjednik UO Romskog savjeta u Crnoj Gori Senad Sejdović iznijeli su svoja zapažanja i niz ilustracija o položaju naroda koje predstavljaju, u dominantnom tonu ove tribine koji je bio dijaloški, ukazujući na neuralgična mjesta u ispoljavanju nacionalnih identiteta u Crnoj Gori kao multinacionalnoj sredini.
Knjiga ,,Radio Piton” Samedina Kadića, predstavljena je na 16. Međunarodnom podgoričkog sajma knjiga, a razgovor sa autorom vodio Goran Samardžić.
Samardžić, govoreći o ovom autoru, istakao je književnu i stilsku zrelost autora kome je ovo drugi roman. Autor je govorio o emocijama koje je utkao u ovaj roman i motivima koji su ga naveli da piše.
– Moj glavni junak, nakon što svoje školovanje uspješno privede kraju, Emir Žara se suočava sa pitanjima o kojima nikada nije razmišljao – šta dalje?, Kako živjeti? I ključno pitanje od čega živjeti? On je slijepo vjerovao ubjeđenjima svog kulturološkog backgrounda – kazao je Kadić.
Bosanskohercegovački pisac Samedin Kadiću u svom novom romanu Radio Piton, kritički propituje surovu realnost bosanskohercegovačkih postranzicijskih političkih i ekonomskih prilika.
Glavni junak njegovog romana Emir Žara, upkos završenom fakultetu ne uspijeva da pobjegne od svog kulturnog backgrounda. Emir Žara kao i mnogo druge djece sa sela i manjih gradova upisuje medresu – vodeći se mišlju i nadom da se tu ne može biti gladno, računajući na raskoš i prilike koje sa sobom donosi život u većem gradu (Sarajevu). Nakon što svoje školovanje uspješno privede kraju, Emir Žara se suočava sa pitanjima o kojima nikada nije razmišljao – šta dalje?, kako živjeti? i ključno pitanje od čega živjeti? On je slijepo vjerovao ubjeđenjima svog kulturološkog backgrounda da je njegovo da uči i završi, ostalo će doći.
Samedin Kadić (1982, Sarajevo) završio Gazi Husrev-begovu medresu, diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Trenutno je zaposlen na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu u zvanju docenta. Za roman Paučina dobio je Nagradu Hasan Kaimija.
Roman ,,Blagoslov” Predraga Sekulića, u izdanju ,,Nove knjige” predstavljen je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor s autorom vodila je Jelena Krsmanović.
Ovo je Sekulićev šesti roman. O procesu pisanja, Sekulić nerado govori, a ono što ga raduje je to što sajmovi knjiga i dalje postoje, jer je ,,čitalaca sve manje”.
– Meni je lijepo što pišem i volim da pišem. Volim i da slikam i to mi vraća životnu energiju, ali mi je pisanje uzima, jer je dio mene u svim tim knjigama. Žao mi je, čini mi se da ljudi sve manje čitaju – smatra autor, koji rado za sebe piše poeziju, ali misli da nije dovoljno nadaren da napiše dobru dramu.
Ali, moram da budem iskren da mi je veoma teško da tumačim, pričam ili prepričavam ono što sam napisao. Teško je objašnjavati šta je ili šta nije, I zašto, ja samo započinjem priču, a onda ona teče sama od sebe, kazao je Sekulić.
Naziv ,,Blagoslov”, ukazuje na onu dimenziju života u kojoj smo blagosloveni nekim darom, talentom, ali je to ujedno i neko naše prokletstvo.
– Sve što napišemo dio je naših iskustava i doživljaja, uvijek posmatramo ljude i zamišljamo i dopisujemo njihove životne priče – istakao je Sekulić, napominjući da bi roman bio mnogo drugačiji da je pisan prije 15 godina.
Krsmanović je za Sekulićevu knjigu rekla da ona možda izgleda nevelika po obimu, ali da je štivo vrlo slojevito i puno emocija.
Roman ,,Paragon” Aleksandra Bečanovića, izdanje podgoričke ,,Nove knjige, predstavljen je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor sa autorom vodio je pisac Balša Brković.
– Ovaj roman je autopoetička knjiga, roman o fetišizaciji smrti i svjedočanstvo o Bečanovićevom plodnom periodu – smatra Brković.
Roman je vezan za 1989. godinu, koja je prethodila raspadu velike Jugoslavije, raspadu koji je bio izvjestan, iako se još nije desio.
– Možda je to i poslednja normalna godina mog života, a motiv trougla je preuzet iz zanimljive priče Henrija Džejmsa, majstora ambivalencije, koji je dvosmislenost unutar teksta doveo do perfekcije – kazao je on.
Jedna od tema ,,Paragona” je zaostavština pisca, odnosno spektralni trougao koji čine živi pisac, mrtvi pisac o kome on piše i piščeva udovica, rekao je Bečanović.
– Ako sam čime fasciniran to je poetikom dekadencije u kniiževnosti i uopšte u umjetnosti, a paradigma femme fatale je jako prisutan u tom kontekstu i tu se otvara problematika rodnog identiteta, koja nije jednostavno tlo – kazao je Bečanović.
Naslov romana ,,Paragon”, motivisan je, manje poznatim terminom kod nas, ali jednim od najstarijih termina u likovnoj teoriji.
Bečanovićev posljednji roman „Paragon“, zapravo spaja dva svijeta, jedan misaoni i drugi materijalni, poetski i dokumentaristički, onozemaljski i ovaj u kome su ljudi osjetljivi na dodir, jedan je od najboljih romana objavljenih u posljednjoj deceniji u Crnoj Gori.
Uz dozu mistike, likove koji se stapaju sa romanesknim prostorom i uz posvetu samom procesu stvaranja, ovo djelo samo sebe preporučuje već u prvih desetak stranica.