Predškolci privatne predškolske ustanove ,,Maša”, otvorili su treći dan 16. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga”.
Najmlađi i najslađi gosti sajma, očarali su publiku pjesmom, igrom, recitacijama na maternjem i engleskom jeziku, što su sve odlike rada interaktivnog licenciranog metoda predškolskog obrazovanja koji se već cijelu deceniju sprovodi u ovim vrtićima.
Prof. dr Ćazim Hadžimejlić sa Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, sa Odsjeka restauracije i konzervacije, bio je gost podgoričkog sajma knjiga preko video linka, a tema njegovog interaktivnog predstavljanja bilo je upoznavanje publike sa njegovom monografijom ,,Ebru-slikarstvo na vodi”.
Profesori i učenici Srednje stručne škole „Ivan Uskoković“ predstavili su na podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja obrazovne profile ove ustanove, koja je uključena i u međunarodni program Erasmus plus.
Direktorica škole Sonja Dabetić, istakla je da srednja stručna škola ,,Ivan Uskoković” u svom programu ima stručne profile trećeg i četvrtog nivoa kvalifikacije u područjima rada mašinstva, saobraćaja i drvoprerade.
Predstavljen je i projekat „Obuka i edukacija za deficitarna zanimanja u industriji knjiga“, uz podršku Programa EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu i Zavoda za zapošljavanje.
Realizatori projekta za koji je vladalo veliko interesovanje su Obodsko slovo doo; Nova knjiga doo; NVO Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, a u predstavljanju su učestvovali predstavnici organizatora, Ministarstva finansija i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
U fokusu projekta je da se omogući da zainteresovana nezaposlena lica iz Crne Gore u narednih nekoliko mjeseci steknu osnovna znanja i vještine u izdavačkoj, štamparskoj i knjižarskoj djelatnosti, u okviru osam različitih edukativnih treninga za različite radne pozicije (Urednik, Lektor/Korektor, Marketing menadžer, Ilustrator/Dizajner, Knjigovezac, Operater na digitalnoj mašini, Agent prodaje, i Trgovac u knjižari).
Edicija ,,Harfa” Međunarodnog centra za mir i prvonagrađeni iz te edicije, savremeni američki pjesnik prof. dr Džordž Rivera, (praćeni video promocijom ,,Muzeja mira i slobode”), predstavljeni su na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, saopšteno je iz PR službe Sajma.
Ovom prilikom čitana je poezija bosanskohercegovačkih autora Lare Šarčević, Dinka Delića, Ibrahima Spahića i Željka Kuluza.
Narator ovog poetskog događaja bio je bosanskohercegovački pisac i pjesnik Ibrahim Spahić.
Knjiga eseja ,,Uz(let) riječi”, autorke Zorice Joksimović, novo je izdanje Narodne biblioteke iz Budve, a o njenom bogatom stvaralaštvu, na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga govorila je pjesnikinja Stanka Stanojević.
U susretu sa publikom podgoričkog sajma, Zorica Joksimović je istakla da se ovom prilikom osjeća uzvišeno i posebno, jer sa dragim ljudima dijeli taj osjećaj leta riječi.
– Riječi negdje tihuju u nama kao ptice stanarice, moja riječ je tako poletjela u različite forme, kritike, esejistike, poetskog izraza, ali teško je govoriti o sopstvenom radu – kazala je ona.
Pjesnikinja Stanka Stanojević istakla je da je esejistička forma, zapravo književna forma na granici, u kojoj se Zorica Joksimović bavila najrazličitijim temama i ličnostima iz svijeta umjetnosti. Predstavljanje je proteklo u znaku čitanja odlomaka iz stvaralaštva Zorice Joksimović.
Roman ,,Blank” Feđe Štukana predstavljen je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor sa autorom vodila je Ksenija Rakočević.
Izražavajajući zadovoljstvo time da podgorički sajam postaje sve zrelija manifestacija i da okuplja sve više stvaralaca, ona je istakla i da je Štukanov autobiografski prvijenac, mnogo više od autobiografskog romana i da zadovoljava sve književno-teorijske kriterijume, pozicionirajući se time kao ozbiljan književni tekst.
– Nikakvu formu nisam preuzeo ni od koga, to je potpuno free style pisanje, nisam htio da se bavim nikakvom književnošću, ako sam ipak uspio u tome onda mi je drago zbog toga – kazao je Štukan.
Istakao je da on romanom ništa nije htio ni da kaže ni da poruči.
– Ja sam samo želio da to što nosim u sebi izbacim iz sebe. Čak i naziv ,,Blank” je potpuno spontano, pa i glupo nastao, jer sam sve vrijeme na ajpedu koji mi je dala Anđelina Džoli, pisao sam bukvalno u blank dokumentu. Ali, blank kao termin ipak znači puno stvari. Svaka upotreba pojma ,,blank” ima puno značenja – ispričao je Štukan.
Roman je nastao spontano, kako je konstatovano, čak ,,nehotično” prvobitno je bio zamišljen kao sinopsis za film, a autor je štivo dopisivao kao svojevrsni dnevnik.
– Bio je to rukopis od stotinjak stranica, dao sam ga prijatelju koji me je zamolio da ga objavi. Ja to nisam htio uopšte, ali kasnije sam shvatio da želim da ostavim svjedočanstvo svojoj kćerci iz prve ruke. Djeca treba da znaju ko sui m roditelji – naveo je on.
Feđa Štukan, čovjek sa vrlo burnom životnom pričom, jedno je vrijeme u mladosti živio u Kotoru za koji ga vežu sjećanja na veliku ljubav, koja nije imala filmski kraj.
Bio je to period od 1990. godine do početka rata u BiH 1992. godine, kada je pristupio specijalnim jedinicama Armije BiH.
Nakon dvije godine teških borbi, napustio je vojsku, odbijajući da se bori, kako kaže, u „vjerskom ratu“. Uspio je da napusti vojsku pretvarajući se da je psihički poremećen, otišao je u Njemačku i nije se vratio u Sarajevo dok se rat nije završio.
Ono što je poseban kuriozitet vezan za ovo neobično izdanje je to da je ,,Blank” uvršten u mnoge školske programe širom regiona, a u proceduri je i da postane dio školskog programa u Crnoj Gori, a još veći kuriozitet je to da je njegov roman štivo za izučavanje ne samo u teoriji književnosti, nego i u sociologiji i psihologiji.
Autobiografski roman glumca Feđe Štukana, bi se s pravom mogao svrstati i među istorijske udžbenike. Napisan je na nagovor Anđeline Džoli i Breda Pita kao moguća građa za igrani film.
Od snajperiste u specijalnim jedinicama u ratu, beskućnika i heroinskog zavisnika u miru, pa sve do reflektora holivudske ,,A” produkcije. Priča o životu i smrti, politici i vjeri, mržnji i ljubavi.
Dvanaest godina nakon što je prvi put objavljen, nakon što su odavno rasprodata tri srpska i jedno hrvatsko izdanje i nakon velikog broja hvalospjevnih prikaza i medijskih odjeka, nakon što ga već dugo nema na policama knjižara, roman „Sjetva soli“ Muharema Bazdulja, ponovo je pred čitaocima, u izdanju Kosmosa podgoričke Nove knjige, a sada je i predstavljen i na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga.
Sa autorom, u okviru promocije novog izdanja romana ,,Sjetva soli”, razgovor tokom kojeg je on evocirao utiske o ovom i ranijim izdanjima romana, vodila je Ksenija Rakočević.
– Osnovni motiv ovog romana je priča o događaju, toj nacističkoj žurci o kojoj mi je Jergović ispričao, ali svako novo izdanje romana, sa te vremenske distance između dva izdanja, drugi je ,,par rukava”. Posebno zato što sam večeras sreo i Ljiljanu Ćuković, koja te događaje dobro pamti kao svjedok – kazao je Bazdulj.
Vremenska distanca samo potvrđuje ono u čemu su se oko ovog romana odavno složile kritika i publika: malo je u našoj književnosti romana gdje se oko stvarnog relativno skorog istorijskog događaja konstruiše toliko majstorski napisano i slojevito konstruisano beletrističko štivo.
– Najprije sam mislio da se ne bavim tom pričom, ali kada sam poslao Miljenku da pročita moje pisanje o tom događaju o kojem je on meni ispričao, njemu se to dopalo i tako sam i odlučio da to objavim. Nisam želio da iko iz mog romana podsjeća na nekoga iz stvarnosti – istakao je on.
Pojasnio je da je istorijski događaj samo skica za literarnu intervenciju.
– Bio mi je potreban istorijski događaj kao antropološki okvir za jedno literarno istraživanje o tome kako ljudi žive pod tim oblicima represije, kakvi su bili u to doba raspada bivše države – naveo je Bazdulj i načeo još mnogo tema u okviru evociranja uspomena iz perioda života u Sarajevu.
I pitanje autofikcije posebno je bilo interesantno na promociji u kontekstu ovog izdanja romana i autor je pričao o tome kako je došao na ideju da napravi književnu intrigu i ,,poistovjeti” se sa svojim junakom, koji ipak nije on.
– To je vrlo učestala praksa u književnosti, ne mislim da tu treba posebno mistifikovati stvari – istakao je on.
Mada je i nekoliko protagonista legendarnog i svojevremeno zloglasnog sarajevskog „naci-žura“ iskoristilo taj motiv u sopstvenim knjigama, „kanonski“ roman o ovom događaju je bez sumnje Bazduljeva „Sjetva soli“. Ali ona nije samo to: ona je i roman o povratku i nemogućnosti povratka, roman o ljubavima, dogođenim I nedogođenim, roman o prijateljstvu i samoći, roman o životima, osujećenim i propalim, roman o poeziji koja, možda, takve živote iskupljuje.
Na tragu pisaca kakvi su Kadare, Kundera i Bolanjo, „Sjetva soli“ filigranski precizno pokazuje kako se lome krhke ljudske sudbine pod pritiskom političke i društvene represije.
Kapitalno trotomno djelo ,,Istorija matematike” profesora Miodraga Perovića, izdanje CANU predstavljena je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja, a osim autora na ovom događaju, govorili su i akademik Milojica Jaćimović, dok je razgovor o knjizi vodio crnogorski pisac Balša Brković.
– Kada sam došao do ove knjige rekao sam sebi ,,probiću se kroz ovu knjigu”, kroz ogroman broj likova i čitalačkih zadovoljstava koja ti likovi donose – kazao je na početku Brković, o ovom izdanju na ukupno 1300 stranica.
Akademik Milojica Jaćimović je knjizi govorio kao o vrlo ozbiljnom naučnom štivu, upoznajući publiku sa pojedinačnim poglavljima ovog u svakom pogledu izuzetno vrijednog djela.
– Ovo je vrlo obiman i vrijedan poduhvat, ovo je knjiga iznad lokalnih kriterijuma i tema i to impresionira. Uradio je to na vrlo kvalitetan način, napisano je odlično i drago mi je zbog toga što imamo ovakvu knjigu. I veće kulture od naše ponosile bi se ovakvim izdanjem – kazao je akademik Jaćimović, ističući da ovaj opširan rukopis zapravo predstavlja odgovor autora na pitanje kako treba predstaviti istoriju matematike, kako je predavati studentima, kako je i sa kakvim ciljem izučavati.
– Rukopis je organizovan u tri toma, koji, po mišljenju autora pokrivaju tri istorijske epohe u razvoju matematike. Prvi tom se sastoji od tri glave, i on pokriva period do kraja aleksandrijske ere”, istakao je Jaćimović.
Balša Brković je iz ugla čitaoca ove knjige, istakao je značaj ženskih likova, ličnosti u matematičkoj nauci i apostrofirao je autorovu namjeru da osvijetli ženski doprinos matematici.
Sam autor, Miodrag Perović istakao je da bi to pitanje obradio drugačije sada nego ranije dok je pisao knjigu, budući da ga je rođenje kćerke navelo da se suoči sa neravnopravnim uslovima u kojima žene koje žele da se bave naukom, grade naučnu karijeru.
Miodrag Perović, jedan je od osnivača PMF, dugogodišnji profesor na Univerzitetu Crne Gore, takođe i građanski aktivista, osnivač ,,Monitora”;, jedan od utemeljivača ”Vijesti”; na ubjedljiv način se ovom knjigom vraća svojoj osnovnoj vokaciji – nauci.
Jedinstven kompliment Perovićevo monumentalno djelo dobija od beogradskog profesora Milana Božića sa Matematičkog fakulteta, jednog od recenzenata:
– I ovaj recenzent je autor slične – ali po obimu znatno manje knjige – iste namjene. Sama okolnost da ju je- u ljetnjim mjesecima – recenzent pročitao od početka do kraja; je više nego dovoljna preporuka. Lično mislim da se od linije Skagerat, Kategat – Trst na Istok teško može naći bolje napisana knjiga na ovu temu. U tom kontekstu ne samo Crna Gora, nego i čitav kulturni jezički prostor koji ona deli, valja da bude zadovoljan što neko nije bio u nuždi a ovako dobro delo napisao”. U predgovoru svoje ,,Istorije matematike” profesor Perović citira Lajbnica, navodeći da korist od ove knjige nije u tome da Istorija svakome da njegove zasluge, već takođe i da unaprijedi umjetnost otkrića.
U Perovićevoj knjizi prikazano je 4000 godina upravo te umjetnosti otkrića, ali i njenog učinka na rast civilizacije.
Promocija zbirke poezije ,,Bela”, Gorana Samardžića predstavljena je na 16. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga, a razgovor sa autorom vodila je Ksenija Rakočević.
Riječ je o drugoj knjizi poezije koju je autor napisao nakon 20 godina pauze.
– Mislim da je ovo i poslednja takva knjiga koju ću ja napisati. Poezija je zapravo elitni književni rod i za pisanje poezije potrebno je svojevrsno ,,drugo stanje” – kazao je autor.