Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih aspekata zdravih životnih stilova u svakoj životnoj dobi, navodi se u saopštenju Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Redovna, svakodnevna, fizička aktivnost, kako ističu, povezana je sa brojnim zdravstvenim koristima i smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, šećerna bolest i pojedine vrsta karcinoma. Takođe, poboljšava kardiorespiratornu formu, snagu kostiju i mišića, razvija koordinaciju i kontrolu kretanja, pomaže u postizanju i održavanju optimalne tjelesne težine, poboljšava mentalno zdravlje i doprinosi jačanju imuniteta što unapređuje kvalitet života u cjelini.
Međunarodni dan fizičke aktivnosti, ove godine, obilježava se pod sloganom „Pokreni se za zdraviji život“ i ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg i zdravijeg načina života, praktikujući svakodnevnu fizičku aktivnost u dužem vremenskom periodu. Međunarodni dan fizičke aktivnosti obilježava se početkom aprila, simbolično s buđenjem prirode i dolaskom proljeća, kada je potrebno da se pokrenemo i shvatimo značaj fizičke aktivnosti i zdravih stilova života za naše zdravlje, kažu u IJZCG.
Biti fizički aktivan je preduslov da budemo zdravi a ohrabrujuće je što ova vrsta zdravog stila života zavisi isključivo od naše volje, motivacije i samodiscipline. Najznačajnija preporuka je svakodnevno praktikovanje bilo kakve fizičke aktivnosti – šetanje, trčanje, vožnja bicikla, aktivna rekreacija i igra.
Trenutne globalne procjene SZO pokazuju da više od četvrtine odrasle svjetske populacije – 28% i 81% adolescenata nije dovoljno fizički aktivno. Procjene pokazuju i da su žene manje aktivne od muškaraca – svaka treća žena i svaki četvrti muškarac je fizički neaktivan. Fizička neaktivnost je izraženija u zemljama sa visokim prihodima u poređenju sa zemljama sa srednjim dohotkom i zemljama sa niskim prihodima, ističu u IJZCG.
U Crnoj Gori se, prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, evidentira samo 13% odraslih osoba koje praktikuju fizičku aktivnost više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih fizičku aktivnost praktikuje svakodnevno. Takođe, pokazano je da se muškarci značajno češće bave fizičkom aktivnošću.
Zabrinjavajuće su globalne procjene da će se nivoi fizičke neaktivnosti povećavati i da će dostići čak 70%, zbog promjene ponašanja i kulturnih vrijednosti, nekvalitetnog iskorišćavanja slobodnog vremena, sve većeg korišćenja „pasivnih“ prevoznih sredstava – automobili i povećane upotrebe tehnologije za rad i rekreaciju, praktikujući sedentarni način života na poslu i kod kuće. U Crnoj Gori, prema podacima Instituta, udio stanovnika koji se bave sedentarnim tipom posla iznosi 44% što predstavlja povećanje u poređenju sa prethodnim podacima prema kojima je trećina odrasle populacije (30%) svoj posao obavljala sjedeći, saopštavaju iz IJZCG.
Redovna fizička aktivnost je usko povezana sa zdravim načinom ishrane prvenstveno sa izbalansiranim unosom vode, povrća i voća, proteina i ugljenih hidrata, prema preporukama nutricionista, kao i sa nekonzumiranjem cigareta, alkohola i droga. Istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina, pokazalo je da su gojazni svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica a najdominantniji uzrok je okruženje koje podržava prekomjeran unos hrane i nepraktikovanje fizičke aktivnosti. Istraživanje je pokazalo i da broj provedenih sati pred ekranima značajno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima.
SZO definiše fizičku aktivnost kao svaki tjelesni pokret proizveden od strane skeletnih mišića koji zahtijeva potrošnju energije. Svaka fizička aktivnost se računa i podrazumijeva svako kretanje, uključujući sport ili kretanje tokom slobodnog vremena, na poslu i u kući. Dokazano je da fizička aktivnost umjerenog i snažnog intenziteta poboljšava zdravlje.
Preporuke SZO za fizičku aktivnost u pojedinim fazama života:
Ispod jedne godine života:
Preporuka je da djete treba da je fizički aktivno nekoliko puta dnevno, na različite načine, naročito kroz interaktivne igre na podu.
Ne preporučuje se sjedenje (6-11 mjeseci starosti) duže od jednog sata (kolica, visoka stolica ili „kengur“).
Ne preporučuje se vrijeme provedeno ispred ekrana!
Preporučuje se 14-17 sati (0-3 mjeseca starosti) ili 12-16 sati (4-11 mjeseci starosti) dobro kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.
Preporuka je da dijete provede najmanje 180 minuta u raznim vrstama fizičke aktivnosti bilo kojeg intenziteta, tokom cijelog dana.
Ne preporučuje se sjedenje duže od jednog sata (kolica, visoka stolica).
Za jednogodišnjake, sedentarno vrijeme ispred ekrana (kao što je gledanje televizije ili videa, igranje kompjuterske igre) se ne preporučuje!
Za dvogodišnjake sedentarno vrijeme ispred ekrana ne smije biti duže od jednog sata; manje je bolje.
Preporučuje se 11-14 sati kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.
Preporuka je da je dijete provede najmanje 180 minuta u raznim vrstama fizičke aktivnosti bilo kojeg intenziteta, tokom cijelog dana – više je bolje.
Ne preporučuje se sjedenje duže od jednog sata (kolica) ili sjedenje duži vremenski period.
Sedentarno vrijeme ispred ekrana ne bi trebalo da je duže od jednog sata – manje je bolje.
Preporučuje se 10-13 sati kvalitetnog sna, uključivati drijemanje.
Najmanje 60 minuta umjerene do snažne aerobne fizičke aktivnosti svakodnevno. Potrebno je uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti, najmanje 3 puta nedjeljno.
Sedentarno vrijeme, naročito provedeno ispred ekrana trebalo bi ograničiti.
Tokom djetinjstva i adolescencije redovna fizička aktivnost pomaže u razvoju koštano-mišićnog sistema, kardio-vaskularnog sistema, unapređuje koordinaciju i kontrolu pokreta i smanjuje rizik od pojave gojaznosti.
Najmanje 150-300 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili namanje 75-150 minuta aerobne fizičke aktivnosti snažnijeg intenziteta ili ekvivalentne kombinacije aktivnosti umjerenog i snažnog intenziteta tokom cijele sedmice.
Ograničiti sedentarno vrijeme i zamijeniti ga fizičkom aktivnosti čak i blagog intenziteta, što će pomoći u smanjenju štetnih efekata sedentarnog načina života na zdravlje.
Odrasle osobe, koje u srednjim godinama i kasnije uspiju da održe odgovarajući nivo fizičke aktivnosti imaju 2 puta manju vjerovatnoću od prerane smrti i ozbiljnijih oboljenja.
Preporuke su iste kao i za odrasle, s tim da se kod starijih osoba naglašava značaj funkcionalnih treninga umjerenog do jačeg intenziteta, tri i li više dana sedmično, u cilju poboljšanja ravnoteže i snage, jačanja mišića što je veoma značajno u prevenciji padova u tom životnom dobu.
Održavanje fizičke aktivnosti kod starijih osoba može značajno da poboljša ukupno zdravlje i kvalitet života populacije koja pokazuje trend starenja u svijetu.
Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za starije osobe (odrasli od 65 godina i više)
Savremene preporuke usmjeravaju pažnju na svakodnevno brzo hodanje, u trajanju od 30 minuta, koje ne mora biti izvedeno u kontinuitetu, već može biti podjeljeno na 2 ili 3 perioda, što je podjednako efikasno. Ovaj obrazac predstavlja generalnu preporuku, a različite vrste i inteziteti fizičke aktivnosti poboljšavaju i različite aspekte zdravlja.
Bilo kakva fizička aktivnost je bolja nego nikakva, ali više kretanja donosi i više zdravstvenih koristi. Praktikovanje fizičke aktivnosti i manje sjedenja je svima od koristi a preporuke se odnose i na trudnice, porodilje, osobe sa invaliditetom i osobe koje žive sa nekim hroničnim bolestima.
Takođe, ovogodišnji slogan „Pokreni se do zdravijeg života“ može da se posmatra i u kontekstu epidemije COVID-19, koja je indirektno ograničila fizičku aktivnost ljudi svih uzrasta. Nesumnjivo je da je COVID-19 epidemija izazvala smanjenje praktikovanja fizičke aktivnosti, povećanje gojanosti i dovela do poremećaja kvaliteta sna, naročito djece i adolescenata. Zato je potrebno da se pokrenemo i da budemo fizički aktivniji jer na taj način unapređujemo imunitet i cjelokupno naše zdravlje, zaključuje se u saopštenju Instituta za javno zdravlje Crne Gore.