U Crnoj Gori je, prema podacima istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika koje je sproveo Institut za javno zdravlje 2017. godine, više od 60 odsto stanovnika uzrasta od 15 do 64 godine starosti barem jedanput u posljednjih 12 mjeseci pilo alkoholno piće, bez značajne razlike među polovima. Među mladim odraslim osobama (15 do 34 godine) skoro svaka treća osoba (65,2 odsto) je navela da je pila akohol nekada u životu, a više nego svaka druga osoba (54,2 odsto) je alkohol upotrebljavala u prethodnih godinu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.
Evropsko istraživanje o upotrebi psihoaktivnih supstanci i nehemijskih sredstava zavisnosti među mladima u Crnoj Gori (ESPAD) koje je Institut za javno zdravlje Crne Gore sproveo 2019. godine među šesnaestogodišnjacima pokazalo je da većina (70 odsto) ispitanika smatra da je alkohol u Crnoj Gori lako dostupan, uz jednaki udio dječaka i djevojčica. Najdostupnijim smatraju pivo, a odmah iza njega i vino.
– Oni uopšte ne shvataju opasnost korišćenja alkohola pa, kada je u pitanju percepcija rizika povezanog sa ispijanjem alkoholnih pića, svaki peti dječak i više nego svaka deseta djevojčica smatraju da ne nanose štetu ni sebi ni drugima ako svakog dana popiju po jedno ili dva pića – saopšteno je iz IJZ.
Više od trećine učenika (38 odsto) prijavilo je upotrebu alkohola u dobi od 13 godina ili u mlađem uzrastu, a gotovo osam od deset (77 odsto) učenika u Crnoj Gori pilo je alkohol bar jednom do svoje 16. godine (81 odsto dječaka i 74 odsto djevojčica).
– Jedan od dvadeset učenika doživio je pijanstvo u ranoj dobi, 13 godina ili mlađi, dok se svaki četvrti učenik bar jednom napio do svoje 16. godine. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da rizik od opijanja vikendom (ispijanje pet pića zaredom u jednoj prilici skoro svakog vikenda) svaki peti učenik smatra nepostojećim ili „blagim“ – navodi IJZ.
Najčešći razlozi za ispijanje alkohola kod mladih u Crnoj Gori su pozitivna socijalna očekivanja. Skoro svaki četvrti učenik (23 odsto) smatra da su proslave i žurke bolje uz alkohol koji im pomaže da se bolje provedu i druženja sa prijateljima čini zabavnijim.
– Ovi podaci nam pokazuju da postoji znatno izražena potreba za implementacijom edukativnih i preventivnih programa o alkoholu kao najčešće korišćenoj legalnoj drogi mladih, ne samo u okviru obrazovnog sistema još od najranijih razreda, već i u okviru lokalnih zajednica, pa i šire. Ovi programi bi trebalo da budu ciljano usmjereni na promjenu normativnih uvjerenja mladih o sveprisutnom pijenju alkohola kod vršnjaka; osnaživanje mladih da ne percipiraju alkohol kao svojevrsni socijalni imperativ i neizostavni činilac dobre zabave („no booze no party“) i razbijanje duboko ukorijenjenih socioloških predrasuda, iskrivljenih uvjerenja i mitova o alkoholu i njegovom ispijanju – ističe IJZ.
Najviše dokaza o djelotvornosti politika u oblasti redukcije štetne upotrebe alkohola potiče iz visoko razvijenih zemalja, shodno tome politiku i intervencije na ovom području je potrebno na adekvatan način prilagoditi lokalnom kontekstu.
Svjetska zdravstvena organizacija je u nacrtu nove Globalne strategije za smanjenje štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja uključila novi cilj, a to je smanjenje štetne upotrebe alkohola za 20 odsto do 2030. godine.
Postavila je šest prioritetnih oblasti za djelovanje koje bi donijele najbolje rezultate: cjenovna politika koja uključuje poreze, ograničavanje dostupnosti alkohola, zabrana reklamiranja alkoholnih pića, dostupnost zdravstvenih informacija o štetnom uticaju alkohola na zdravlje, odgovor zdravstvenog sistema i aktivnosti unutar zajednice.
– Pošto je alkoholizam kompleksan problem, potrebno je raditi multisektorski, dati ulogu i važnost brojnim akterima u rješenju gore navedenih problema, počev od uprave policije, ugostitelja i prehrambenih trgovaca, do zdravstvenih radnika. Svaki subjekt iz svog domena itekako može doprinijeti prevenciji štetne upotrebe alkohola – saopšteno je iz IJZ.