PREPORUKA ZDRAVLJE
DOHRANA: Kako odabrati adekvatnu flašicu i cuclu
Hranjenje pomoću flašice
Ono što možemo učiniti da i ovaj način ishrane „liči“ na dojenje bar formom, jeste način na koji hranimo bebu pomoću flašice i formule. Dakle, ostvarivanje kontakta sa bebom i bliska tjelesna veza ne mora se dešavati samo za vrijeme dojenja. Stavite bebu na grudi, što bliže sebi i u opuštenom položaju, prijatnom i za nju i za vas, hranite je uz stalni kontakt očima. Temperatura mlijeka u flašici obično bi trebalo da bude temperatura tijela, ali zavisi od individualne potrebe bebe, pa će neke prihvatiti i nešto hladniji obrok. Flašica bi trebalo da bude tako nagnuta da u cucli uvijek ima mijleka, jer se tako smanjuje mogućnost da beba guta vazduh. Takođe je važno da i beba bude u pravilnom položaju dok pije – odnosno da bude u ležećem položaju, glave blago nagnute unazad. Često ćete čuti da bebe koje su hranjenje formulom pomoću flašice češće pate od kolika nego odojčad koja sisaju. Kao razlog se navodi sastav formule, kao i način sisanja cucle i upravo spomenuto gutanje vazduha. Ipak, ne mora da znači. Mnogo je primjera da bebe isključivo hranjene adaptiranom formulom imaju grčiće u kraćem vremenskom periodu, pa čak i onih da ih uopšte nemaju. Osim toga, na raspolaganju su vam veoma kvalitetne flašice za bebe, sa razvijenim anti-kolik sistemom koji sprečava u velikoj mjeri gutanje vazduha prilikom hranjenja pomoću sistema tzv.“zatvorene cucle“koja je uvijek puna, ali iz nje mlijeko izlazi samo kada beba sisa, nema curenja čak ni kada je okrenuta naopako. Na drugoj strani, u ponudi su i tzv.“natural“ sistemi cucli koje oblikom imitiraju dojku i idealne su sa kombinovanje dojenja i dohrane pomoću flašice.
Ono što je možda suvišno spominjati – nikada ne ostavljajte bebu samu dok pije iz flašice jer postoji rizik od gušenja. Bez obzira na to što možda beba može već i sama da drži flašicu nije sigurno ni preporučljivo ostaviti je samu za vrijeme hranjenja.
Nešto što se samo po sebi podrazumijeva svakako je i visoki stepen higijene flašice, cucle, dijelova pumpe za izmlazanje i ostalog pribora za podršku dojenju i hranjenje pomoću flašice. Svaki dio flašice, koje se obično sastoje od 2-4 dijela – cucla, tijelo flašice, prsten (sa antikolik ventilom) i poklopac za flašicu – mora biti besprijekorno čist. Preporučuje se osim redovnog pranja toplom vodom i blagim deterdzentom da se isti djelovi (oni koji to mogu) sterilišu. Sterilizacija se preporučuje kao dodatni način čišćenja zbog maksimalnog stepena higijena čime se beba štiti od mogućih bakterija i infekcija. Nakon pranja toplom vodom i deterdžentom za suđe ili deterdžentom koji je posebno namijenjen i prilagodjen za higijenu pribora za bebe, može se preći na sterilizaciju. Klasična metoda „kuvanja“ biće sasvim dovoljna, a za više komfora, kao i za slučaj kada imate više elemenata ili više pribora kod npr.blizanaca, pomoći će sterilizator za flašice.
Podrška mamama koje ne doje
Kao što je podrška dojiljama neizostavno bitna da bi se ovaj proces u potpunosti i kako treba uspostavio, ni podrška ženama koje ne doje ne bi trebalo da izostane. Posebno u slučajevima kada žena iz zdravstvenih razloga ne može da doji i kada su uslovi za nastajanje osjećaja krivice i grižnje savjesti mnogo intenzivniji. Sve češći negativni komentari o adaptiranim mliječnim formulama, prije svega oni koji se tiču epiteta „vještački“ takođe su direktan atak na majku koja ne doji. Njeno samopouzdanje je poljuljano i javlja se na samom početku osjećaj da nije dobra majka jer svom djetetu ne daje ono najbolje, što, naravno, svaka majka želi. Priče o „hemiji“ i „vještačkim , hibridnim“ preparatima – kako ih sve pogrdno obično nazivamo u svakodnevnoj komunikaciji – ne treba slušati, a još manje se opterećivati njima. Adaptirana mliječna formula nije „hemija“, a još manje je štetna. Da je štetna u bilo kojem pogledu, sigurno ne bi bila preporuka pedijatara i dostupna na tržištu. To je, ustvari, najčešće mlijeko u prahu čiji sastav je strogo kontrolisan i određen tako da zadovoljava potrebe organizma novorođenčadi i starijih beba, zavisno od stadijuma odnosno uzrasta djeteta. Dakle, to je potpuno bezbjedna hrana za bebu koja u nemogućnosti da bude dojena majčinim mlijekom jednostavno nema drugi izbor. Adaptirana formula takođe ne bi smjela biti upoređivana sa kravljim mlijekom, a i konstatacija da se izostankom dojenja ne uspostavlja isti stepen bliskosti majke i bebe jednako je netačna.
Na kraju, ono što majke najviše pogađa i zabrinjava jeste mit o tome da su dojena djeca zdravija, pametnija, manje sklona gojaznosti i mnogim drugim zdravstvenim tegobama. Mliječne formule koje se danas mogu naći na tržištu sadrže prebiotike, masne kisjeline i mnoge druge elemente koji podržavaju razvoj imunog sistema, nervnih ćelija i mozga, kao i sveukupni rast i razvoj.
PR
