ZDRAVLJE ZDRAVLJE_IZDVOJENO
DILEME: Adaptirana mliječna formula ili kravlje mlijeko?
Savremeno roditeljstvo suočava se danas sa brojnim izazovima. Jedan od najvećih je kako se izboriti sa „tradicijom“. Pitanju uvođenja kravljeg mlijeka u ishranu bebe prethodi ipak nesporna tvrdnja odnosno činjenica: ništa u ishrani odojčeta ne može zamijeniti majčino mlijeko. Dakle, ni formula ni kravlje mlijeko, prvo majčino i to dok god može, u prvih šest mjeseci svakako, ali i nakon uvođenja nemliječne ishrane. Dalje, stavovi su takođe jasni i u slučajevima kada se dojenje ne može nastaviti, pa čak i u kasnijem periodu, nakon navršenih šest mjeseci – kad dojenje više nije moguće, adaptirana mliječna formula, a ne kravlje mlijeko.
Tu počinje „sukob“ tradicije i stavova ljekara da kravlje mlijeko nije opcija, pogotovo u prvoj godini života bebe. Komentari koje čujemo i na koje kao laici možda nemamo adekvatan odgovor obično su pitanja:
„ A šta fali nama koji smo se podigli na kravljem mlijeku?“
„Kako su onda naši stari davali djeci kravlje mlijeko?“
„Zar nije bolje prirodno nego „vještačko“?“
Naučne studije pokazuju da kravlje mlijeko ne može da pokrije u dovoljnoj mjeri nutritivne potrebe djece. Takođe,kravlje mlijeko sadrži “krupne” mliječne proteine koji imaju veliki alergijski potencijal, što u današnje vrijeme ekstremno uvećanog postotka pojave alergija, stvarno nije sitna „zamjerka“. Bjelančevine kravljeg mlijeka teže se probavljaju pa se mogu javiti meteorizam i opstipacija, a masti u njemu vode porijeklo od zasićenih masnih kisjelina. Kravlje mlijeko ne sadrži dovoljnu količinu gvožđa i uz to otežava apsorpciju gvožđa u organizmu. Studije takođe daju dokaze da su djeca koja su pila kravlje mlijeko u prvih 12 mjeseci života podložnija anemičnosti od one koja kravlje mlijeko piju tek nakon navršene prve godine odnosno kasnije. Moguća bakteriološka neispravnost zbog neadekvatnog čuvanja i pripreme, ne treba ni da se spominje, ali je isto tako moguća. Jedno od poređenja nutritivnih vrijednosti jedne od adaptiranih mliječnih formula namijenjenih maloj djeci , starijoj od 12 mjeseci, tzv.Growing up formule i kravljeg mlijeka (3.5% ml.masti) dalo je sljedeće reference:
Nutritivne vrijednosti na 300ml (2 porcije dnevno):
-proteini –formula – 29% / kravlje ml. 94%
-Vitamin D – formula – 99% / kravlje ml.4%
-Vitamin C – formula– 51% / kravlje ml.4%
-jod – formula – 53% / kravlje ml.11%
Sljedeće pitanje koje se postavlja s ciljem „odbrane“ konzumacije kravljeg mlijeka jeste – od čega se dobija adaptirana formula ako ne od kravljeg mlijeka?
I to je istina, ali njegovom adaptacijom odnosno tehnološkom obradom, dobijaju se visoko adaptirane i adaptirane mliječne formule. Prilikom obrade tj.adaptacije, hranljive materije se po svojoj zastupljenosti prilagođavaju potrebama djeteta i teži se ka tome da se nutritivna vrijednost formule približi u svakom pogledu i koliko je to god moguće vrijednosti majčinog mlijeka. Tako je kalorijska vrijednost adaptirane mliječne formule identična kalorijskoj vrijednosti majčinog mlijeka – 68-72Kcal/100ml.
Adaptirane formule sadrže dovoljno kalcijuma, a dodate su i supstance koje pomažu pravilan rast i razvoj djeteta, esencijalne masne kisjeline, vitamini, jod i gvožđe. Takođe, ove mliječne formule obogaćene su probioticima koje pomažu varenje hrane, smanjuju rizike od nastanka alergija, stimulišu imunitet. Ukratko, rađene su tako da sadrže optimalnu koncentraciju hranjivih materija prema potrebama beba i male djece u određenom uzrastu.
(Sjutra: Kako odabrati mliječnu formulu?)
PR
