ART SLAJDER
SEKA MARTINOVIĆ: Izazov je istovremeno raditi kostime za film ,,Zaliv” i uniforme za EXPO u Dubaiju
Kostimografski i dizajnerski radovi Slobodanke Seke Martinović istovremeno su prisutni na dva kraja svijeta -uradila je kostime za novi film Draška Đurovića koji se snima u Crnoj Gori i uniforme za Crnogorski paviljon na svjetskoj izložbi EXPO u Dubaiju.
Za naš portal Seka Martinović podsjeća da je snimanje novog dugometražnog filma “Zaliv”, u režiji Draška Đurovića u produkciji Montenegro Max Filma iz Podgorice počelo krajem septembra. Prva klapa, snimljena na lokaciji u Reževićima, u ekskluzivnom kamenom zdanju na stijeni iznad mora, dočekana je, kaže, sa oduševljenjem, nestrpljenjem, ali i uzbuđenjem brojne ekipe, jer je situacija sa pandemijom korona virusa odgodila početak realizacije ovog velikog i ambicioznog projekta za skoro dvije godine.
EXPO Dubai
Producent filma “Zaliv” je Karlo Kalezić, izvršni producenti Nina Redžepagić i Filip Poleksić, direktor fotografije Radan Popović, kasting direktor Slado Divanović.
Ljubavna priča u idiličnom pejzažu Perasta, Kotora i Herceg-Novog, smještena je u 1914. godinu u vrijeme kada je Boka bila pod austrougarskom vlašću, šest dana pred apokalipsu. Početak snimanja obilježile su scene sa Marizom Berenson, svjetskom divom poznatom po ulogama u kultnim filmovima “Kabare’, “Smrt u Veneciji”, “Beri Lindon”… i saradnjom sa Lukinom Viskontijem, Stivenom Kjubrikom…
Iz ugla kostimografa Seka Martinović kaže da su pripreme za ovaj film trajale dugo i bile vrlo opsežne.
Sa Marizom Berenson
-Korona je učinila da “dobijem“ toliko na vremenu da sam u iščekivanju snimanja od desetina skica stalno birala nove, dopunjavala, mijenjala …da bih se na kraju “vratila” onima koje su bile definisane na početku. Slijedeći viziju režisera, imala sam kreativnu slobodu da Marizu Berenson kostimografski smjestim u neko neodređeno vrijeme koje može biti i blizu i daleko. Film počinje romantičnom ljubavnom pričom lejdi koja je vraća daleko u prošlost, a koju ona živi i u današnjem vremenu, ne samo emotivno, psihološki već i estetski, pa se podrazumijevalo da kostimi isprate tu magiju žene. U tom kontekstu mogu se svrstati u epohu, ali i u trend. Moj zadatak ovoga puta bio je znatno otežan jer Berenson dolazi is svijeta visoke mode i modelinga koji joj je po više osnova vrlo blizak. Naime, njena baka po majci je čuvena Elza Skjapareli, osnivačica i vlasnica čuvene pariske modne kuće Skjapareli, koja je počela istovremeno kad i Koko Šanel. U njenoj vili u Parizu družila se sa Gretom Garbo, Odri Hepbern, sretala mnoga slavna imena. Odrastala je uz umjetnost, modu i glamur, a sa 16 godina je snimila prvu naslovnicu za Vogue. Gospođa Berenson je jedno od najomiljenijih i najzastupljenijih lica američkog Vogue i u svoju biografiju upisuje skoro 60 naslovnih strana za ovaj prestižni magazin. Radila je sa najpoznatijim svjetskim dizajnerima, a Iv Sen Loren ju je nazvao “djevojkom sedamdesetih”. Čitav život radila velike i skupe svjetske produkcije, sa najpoznatijim režiserima i kostimografima i…sad dolazi u Crnu Goru, u naše skromne uslove koji još počivaju na entuzijazmu, ljubavi i strasti prema stvaranju…Sudar razlicitih svjetova, definitivno-priča Seka Martinović.
Dodaje da je imala tremu, ne zbog dizajna kostima jer je u to bila sigurna, nego da li će joj se svidjeti izbor i kvalitet materijala, da li će se sve uklopiti jer je radila po njenim mjerama, “na neviđeno”.
-Međutim naša produkcija dala je maksimum u skladu sa mogućnostima, tako da sam imala budždet koji je omogućio da kvalitet tkanina bude na visokom nivou. Koristila sam čistu svilu, taft, saten, svileni voal…luksuzne materijale koji su zaokružili dizajn. Sve dileme nestale su na kostimskoj probi. Mariza i njena asistentkinja Sofi bile su prezadovoljne kostimima i uz odličnu šminku Sandre Bulatović, finalni efekat je bio to što smo željeli. Zahvaljujući mladoj producentkinji Anji Sekulić, zaduženoj za Marizu, naša komunikacija tekla je nesmetano-kaže naša sagovornica.
Seki Martinović ovo nije prva saradnja sa velikom svjetskom zvijezdom.
-Iako uvijek imate predubjeđenje da ćete biti u “sudaru svjetova”, neposredni kontakt uvijek promijeni stvari. To iskustvo sam imala i sa Majklom Madsenom prije 10 godina na snimanju “AS PIKA”. Inferiornost koju imamo u odnosu na tako velika imena koja su navikla na skupe produkcije i drugačije uslove rada, neposrednim pristupom, spontanošću, toplinom, predusretljivošću brzo pretvorimo u prednost. I rastanemo se zagrljajima. Čak i za vrijeme korone. Imali smo dan prije snimanja za upoznavanje, razmjenu energija i senzibiliteta. Fascinirana je onim što je za kratko vrijeme vidjela od Crne Gore, dočekom, hotelom “Splendid”, čarobnim lokacijama, režiserom i cijelom ekipom. Na snimanju je bila profesionalna i sve sugestije- a imala ih je, prihvatali smo kao dio njenog bogatog iskustva. Biti u prilici da radite sa tako značajnim imenom za mene je velika čast. Sigurno nikada ne bih srela ni nju ni Majkla Madsena da nije bilo Draška Đurovića koji je- zašto ne reći- zahvaljujući svom rejtingu i konekcijama u filmskom svijetu, daleko izvan uskog crnogorskog kinematografskog prostora, uspio dovesti svjetska imena kod nas– kaže Seka.
Naglašava da je u ovom projektu angažovana velika glumačka ekipa. Majkl Madsen ponovo dolazi u Crnu Goru, a pored njega tu su i regionalni glumci Milan Štrljić, Emir Hadzihafizbegović, Izudin Bajrović, Milica Milša, Isidora Građanin i crnogorski glumci Sanja Popović, Jelena Rakočević, Danilo Čelebić, Danilo Babović … U pitanju je, kaže, veliki broj kostima i sad je u pripremama za njihovu realizaciju, pa je raduje što je epoha u pitanju, likove je dobro upoznala kroz scenario, skice su definisane sa režiserom. Slijedi nabavka materijala i neposredna izrada.
Paralelno s kostimima za film, Seka je kreirala i haljine za Crnogorski paviljon na svjetskoj izložbi EXPO u Dubaiju.
-Kreativno sam odgovorila na temu prirode i održivog razvoja. Ponudila sam autentično, atraktivno idejno rješenje sasvim atipičnih uniformi. Riječ je o haljinama sa štampom prirodnih ljepota Crne Gore, konkretno nacionalnih parkova. Vizuelni benefit ovih haljina je višestruk jer u jednom modelu imate informaciju, promociju i prezentaciju bogatstva prirode prostora sa kojeg dolazite. Naravno i trend. Dakle, svaka djevojka- informator u Crnogorskom paviljonu istovremeno je hodajući bilbord. I ovoga puta upotrijebila sam modu kao globalnu poruku, opomenu, ali i poziv i obavezu da sve ono što nam je priroda izdašno podarila mnogo brižljivije čuvamo zbog nas, ali i za generacije iza nas. Reakcije na ove originalne haljine su jako pozitivne, sad radim drugu fazu sa motivima Crnogorskog primorja tako da će ova sprega mode, dizajna i resursa – kao jedna atraktivna i lijepa priča biti zaokružena-zaključuje Seka Martinović.
Mn.M.
