ART SLAJDER
SANJA VOJINOVIĆ, POMOĆNICA DIREKTORA BIBLIOTEKE ,,RADOSAV LJUMOVIĆ“: Uspjeli smo da poboljšamo rad i privučemo nove članove
Razni uticaji savremenog načina života udaljili su pojedince od čitalačkih navika, i to potvrđuju razna istraživanja. Ta statistika se, ipak, polako počinje mijenjati, makar, na lokalnom nivou. Uz razrađenu strategiju o neprocjenjivom značaju knjige, podgorička Biblioteka ,,Radosav Ljumović“ povećava broj učlanjenih korisnika, pa ih danas broji 4.000, a proteklih pet godina bilo ih je od 2.500 do 3.000.
Pomoćnica direktora Biblioteke Sanja Vojinović u razgovoru za MNE magazin ispričala je, između ostalog, na koji način je korona virus uticao na njihovo djelovanje, kako su uspjeli da ,,savladaju virus”, kako se odvija proces otkupa knjiga, kakva iznenađenja pripremaju za članove…
Korona virus je promijenio način funkcionisanja brojnih djelatnosti. Koliko je pandemija uticala na dolazak posjetilaca Biblioteke – kako izgleda Vaš presjek otkako se pojavila infekcija?
-Početak pandemije u martu 2020. godine, kada je obustavljen rad gotovo svih djelatnosti, nažalost, Biblioteci je donio stagnaciju u svim segmentima rada. Samim tim, korisnici – članovi Biblioteke nijesu bili u mogućnosti da koriste naše usluge, nastava se odvijala on line, kulturni programi su bili ili zabranjeni ili s ograničenim brojem pośetilaca. Dakle, jedna jako teška godina za sve. Već januar 2021. godine, dočekujemo sa velikom brojem učlanjenih korisnika i Biblioteka počinje opet da „živi“.
Koliko je, s druge strane, virus uticao na Vaš rad i koje ste sve aktivnosti osmislili kako biste normalizovali stanje?
-U ovim okolnostima, prinuđeni ste da koristite alternativne oblike organizacije, da se prilagođavate situaciji. Već u okviru Decembarske umjetničke scene oprobani model on line književne promocije, nastavili smo i početkom 2021. godine – preciznije 19. januara kada smo realizacijom tri promocije obilježili značajan datum ne samo za kulturu grada Podgorice već i Crne Gore, a to je 140 godina od osnivanja Biblioteke. Toga dana, za pośetioce otvorena su vrata Kuće Stojanovića u Maslinama, a u ovom prostoru održana je i promocija knjige – notnih zapisa pjesama Marka i Ane Klepić ,,Djeci Crne Gore, s ljubavlju”. U sali Marko Miljanov u Biblioteci održane su promocije: ,,Zimska škola flaute” autora Borislava Jovanovića i knjige“ Crna Gora u Prvom svjetskom ratu (1914-1016): Zbornik dokumenata” priređivača Milana Šćekića. Sve tri knjige objavljene su u izdanju Biblioteke ,,Radosav Ljumović”. Takođe, povodom ovog datuma, januar je obilježen kao ,,Mjesec darivanja knjige”, pored besplatnog učlanjenja, sugrađani su mogli i da Biblioteci doniraju knjige.
Pokrenuli smo i ciklus pod nazivom ,,Čitamo crnogorske autore” koji se emituje na Youtube kanalu Biblioteke i do sada smo publici predstavili djela: Dragane Kršenković -Brković, Dušana Đurišića, Milenka Ratkovića, Ivana Cekovića, Čeda Vukovića sa namjerom da crnogorsku književnost i djela pisaca crnogorske književnosti predstavimo publici, kao i kod mlađe publike pobudimo čitalačke navike.
Od novih projekata koje smo u ovoj godini pokrenuli pomenuću i radio emisiju ,,Kastastrofa: kulturni kastig” koju smo realizovali u saradnji sa Gradskim radijom, a upravo podstaknuti situacijom koja je onemogućila organizovanje kulturnih događaja, a samim tim i građane onemogućila da iste pośete. Namjera emisije je otvaranje prostora crnogorskim autorima i stvaraocima iz oblasti umjetnosti i kulture.
U javnosti se mogu čuti ocjene da se danas sve manje čita, posebno otkako su se pojavile društvene mreže na kojima mladi provode svakodnevno više sati. Koliko imaju vremena za čitanje, što pokazuje Vaša statistika, i šta se uglavnom čitalo u proteklom periodu?
-Danas preovladava mišljenje ili stav da se sve manje čita. Činjenica je da mladi određeni dio slobodnog vremena provode na društvenim mrežama. No i pored toga, postoje brojni pojedinici koji dokazuju da se i dalje čita. Interesovanje je, naravno usmjereno na ,,novu” knjigu, ali se čitaju i klasici, knjige iz oblasti psihologije, enciklopedije.
Jednostavno, knjiga i društvene mreže dva su odvojena medija i nikako se ne mogu niti upoređivati, niti povezivati. A ne postoji djelotvorniji utrošak slobodnog vremena od čitanja knjige.
Podstaknuti ovakvim razmišljanjima, pokrenuli smo u Biblioteci ,,Klub pisaca” koji je okupio mlade osobe, posvećene stvaranju, kreativnosti i međusobnoj razmjeni ideja i znanja. Cilj radionica je da osnaži mlade da svoje zamisli prenesu u pisanu riječ i da se na taj način stvara nova generacija pisaca.
Koliko je Biblioteka imala članova prije, recimo, pet ili deset godina, a koliko ih je danas i je li se promijenila struktura članova?
-Broj korisnika Biblioteke mijenjao se tokom godina, naravno. U proteklih pet ili deset godina, broj učlanjenih korisnika kretao se između 2.500 i 3.000, a prije dvadesetak godina Biblioteka je imala više od 5.000 članova.
Ove godine, učlanjeno je oko 4.000 korisnika što pokazuje da smo raznim aktivnostima koje smo do sada sproveli poboljšali rad Biblioteke i privukli nove članove. Starosna struktura učlanjenih je raznovrsna. Od člana koji ima četiri godine do sugrađana koji su vjerni Biblioteci više od 30 ili 40 godina…
Kakve sve povoljnosti nudite članovima?
-Korisnici Biblioteke učlanjenjem stiču pravo da u kalendarskoj godini posuđuju knjige na Odjeljenju za odrasle, Odjeljenju za đecu, Stranoj knjizi, da koriste publikacije iz Legata i sa Periodike, kao i prostore dvije čitaonice: stručne i naučne, kao i kompjutere i internet.
Sa kojim problemima u radu se susrijećete i kolika je podrška Glavnog grada u sprovođenju plana i programa Biblioteke?
-Podrška Glavnog grada je izuzetno značajna kada je u pitanju sprovođenje plana i programa ne samo Biblioteke već i ostalih ustanova kulture. Gradska uprava je itekako posvećena kulturi i afirmaciji kulturnih sadržaja i njihova podrška je ne samo finansijska, budući da je budžet Biblioteke dio budžeta Glavnoga grada, već suštinska.
U svakoj oblasti i tokom svakog rada postoje određeni problem. Problemi u bibliotekarstvu su suočavanje sa savremenim vidovima i modelima bibliotekarstva. Tehnologije napreduju i to povlači sa sobom i pomjeranja u ovoj struci. To znači da se baze podataka u Cobbis programu moraju unositi, uvećavati i ažurirati, a tu je i digitalizacija sadržaja Biblioteke. Koliko god se protivili čitanju knjiga u elektronskom obliku, određene naslove ili knjige iz oblasti struke (teorije, istorije književnosti, ekonomije, prava, itd) morate učiniti dostupnim. I tu nastaje problem jer je mali broj zaposlenih obučen da radi taj posao.
Otkup knjiga jeste jedan od najvažnijih poslova Biblioteke. Kako protiče ta procedura, koliko godišnje otkupite knjiga, i suočavate li sa određenim izazovima?
-Ovo je veoma važno pitanje kada se govori ili piše o Biblioteci. Nabavka knjiga prema Zakonu o javnim nabavkama podliježe procesu kupovine knjiga putem tendera ili javnog poziva za nabavku male vrijednosti.
I bez navedene procedure, pristupalo bi se temeljnom sačinjavanju naslova koji nedostaju Biblioteci ili koji su aktuelni i traženi od strane čitaoca. Ne vidim ništa sporno niti otežavajuće u ovakvom načinu nabavke knjiga. Biblioteka u Budžetu opredijeli određeni iznos za nabavku knjiga i po potrebi tokom godine, u skladu sa Zakonom, nabavlja knjige.
Problem koji se susrijeće jesu izdavačke kuće koje se javljaju na pozive i koje često na lagerima nemaju tražene naslove. U tom slučaju mijenjamo rok isporuke, usklađujemo se i dogovaramo. Otežana je nabavka strane literature jer izdavači ne kupuju ove naslove i samim tim ne mogu da vam ih ponude.
U Biblioteci se, među legatima, preciznije u legatu Lainović nalazi knjiga ,,Put u Dalmaciju” italijanskog autora Alberta Fortisa štampana u Bernu na francuskom jeziku 1778. godine.
Biblioteka u sklopu svojih aktivnosti realizuje razne književne večeri, promocije, izložbe. Šta je ključno što možemo da očekujemo u narednim sedmicama i pripremate li neka iznenađenja?
Kuća Stojanovića
-Ova godina je godina u kojoj se obilježiva i 40 godina od izdavaštva, jer je Biblioteka 1981. godine pokrenula izdavački sektor. U proteklom periodu, objavljen je značajan broj knjiga i autora.
U ovoj godini, pored tri pomenute publikacije promovisane za Dan Biblioteke objavili smo i sljedeće naslove: u suizdavaštvu sa Fakultetom za crnogorski jezik i književnost studiju ,,Građa za fitonimiju Crne Gore” autora Vukića Pulevića, zatim ,,Književnost Drevnog Bliskog Istoka”, prijevod Marka Višića; rječnik ,,Aj, veseli šetali” Miša Brajevića; knjigu pjesama ,,Sve iz jednog mjesta” Momčila Zekovića Zeka i knjigu poezije Radovana Zogovića ,,Artikulisana riječ”, prvo crnogorsko izdanje ove Zogovićeve knjige. U pripremi za štampu nalaze se knjige: studija ,,Od Podgorice ka Cetinju”, autora Slobodana Boba Čukića; knjiga poezije Samira Adžovića; kao i reprint izdanje almanaha ,,Grlica” (1835-1839), sve sveske zajedno sa autentičnošću prvobitnog izdanja. Značaj ovog almanaha, časopisa za Crnu Goru je izuzetan jer je upravo ovaj časopis prvjenac crnogorske periodike, koji se pojavio u doba nepismenosti na ovim prostorima, ali je inicijator ovog časopisa itekako imao na umu da osvijesti i ujedini crnogorski narod i da afirmiše kulturu i pismenost. Stoga je njegovo objavljivanje veoma značajno za crnogorsku kulturu. Takođe, časopis ,,Latica”, namijenjen đeci i mladima uskoro će biti objavljen i sadržaće nova i interesantna poglavlja. U planu je objavljivanje časopisa ,,Glasnik”, u suizdavaštvu sa Pobjedom romana Danila Burzana, a u suizdavaštvu sa Fakultetom za crnogorska jezik i književnost studije: ,,Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića”, Danila Radojevića; Bibliografiju crnogorskog jezika, studiju ,,Jezik – kulturno sredstva” Danijela Evereta; ,,Priručnik metodike književnog odgoja I i II” Jakova Sabljića.
Uskori ćemo započeti sa ciklusom predavanja iz oblasti istorije crnogorska književnosti koji će se održavati jednom mjesečno a predavanja – razgovore vodiće kulturni poslenici iz raznih sfera umjetnosti.
U Kući Stojanovića, započećemo sa ciklusom internacionalnih književnosti – ciklus pod nazivom ,,Stranac” u okviru kojih ćemo predstavljati autore i autorke iz inostranstva.
I za kraj godine – početkom decembra, prikazaćemo film – 140 godina Gradske Biblioteke, reditelja Momira Matovića, koji će osvijetliti nastanak i razvoj Biblioteke od osnivanja 1881. godine do današnjeg dana.
N.Đ.
