Ideja da mobilni telefon bude naš shopping asistent, koji nam pomaže da izaberemo željeni proizvod, odgovarajuću nijansu, model, vidimo njegove recenzije, a potom i platimo, postaje sve primamljivija. Procjenjuje se da će se do 2023. godine potrošiti 6,5 milijardi dolara na e-trgovinu, a 64 odsto trgovine odvijaće se korišćenjem mobilnih uređaja.[1]
Istraživanje[2] koje je Visa sprovela u regionu jugoistočne Evrope pokazalo je da 7 od 10 ispitanih građana Crne Gore uglavnom koristi svoje pametne telefone za naručivanje proizvoda na internetu.
Međutim, sa novim potrošačkim navikama i učestalijom upotrebom pametnog telefona za online kupovinu, dolazi i talas novih prevara na internetu, osmišljenih tako da dopru do što većeg broja potrošača. Zbog toga je za potpuno uživanje u ovom načinu kupovine, potrebna informisanost o bezbjednosti online transakcija, izazovima online shoppinga i mjerama predostrožnosti koje možemo lako da usvojimo.
Noviji vid prevara podrazumijeva da se online prodavnice otvore na kratko, prodaju artikle, a onda nestanu. Pritom prevaranti za oglašavanje svoje lažne veb stranice koriste društvene mreže, pa nemojte vjerovati u njenu ispravnost samo zato što ste je vidjeli na društvenim mrežama. Najbolji način da otkrijete lažnog trgovca ili prevaru je da potražite recenzije i provjerite autentičnost sajta prije kupovine.
Kako da znate da je sajt bezbjedan?
Prije svega, važno je imati u vidu da finansijske institucije vrše zaštitu vaših uplata koristeći višestruke nivoe sigurnosti, kako bi spriječile prevare i krađu vaših podataka. Bezbjedan sajt za kupovinu može se prepoznati po oznaci Visa Secure, koja je implementirana na stotinama hiljada veb-sajtova trgovaca, kako bi učinila sigurnijim vaše online transakcije.
Iako su mnogi prodavci na internetu legitimni, nažalost prevaranti mogu iskoristiti anonimnu prirodu interneta da pridobiju kupce. Pomoću najnovije tehnologije oni prave lažne veb-sajtove za prodaju, koji imaju sofisticiran dizajn i izgled. Međutim, ako pažljivije pogledate URL, odnosno adresu tog sajta ali i njegovu sadržinu, možete primjetiti da je lažan. Na primjer, URL će imati dodatna ili različita slova i simbole, a veb-sajt može da ima gramatičke greške ili ograničene funkcije. Da biste bili sigurni i izbjegli prevare prilikom plaćanja, birajte veb adrese koje u nazivu imaju https prefiks i vidljivu ikonu katanca. One su dizajnirane tako da izdrže upade hakera i preporučuju se kao sigurnije prilikom internet plaćanja.
Kako da budete sigurni da su vaši podaci zaštićeni?
Ko ima pristup podacima o kartici je najčešća nedoumica korisnika mobilnih telefona tokom online kupovine. Važno je da zapamtite da nikad ni sa kim ne dijelite broj računa, trocifreni sigurnosni kod (CVV2) na poleđini kartice ili jednokratnu lozinku.
Osim vaše sopstvene odgovornosti da zaštitite osjetljive podatke, veliki je značaj i primjena novije tehnologije. Visa koristi tokenizaciju, koja u svakoj transakciji omogućava zamenu povjerljivih podataka o plaćanju jedinstvenim digitalnim identifikatorom – tokenom, bez rizika da on bude ugrožen. Potrošači mogu podatke o kartici da učitaju u svoj mobilni telefon ili u okviru aplikacije biznisa, a oni će biti zamijenjeni tokenima, što znači da se nigde ne čuvaju.
Da biste bezbjedno kupovali pomoću mobilnog telefona preporuka je i da zaštitite vaš uređaj od virusa i hakera redovnim ažuriranjem aplikacije i softvera.
Neovlašćen pristup i zloupotrebe u slučaju krađe ili gubitka vašeg pametnog telefona, možete da spriječite tako što ćete izabrati jaku lozinku (kombinaciju malih i velikih slova, brojeva i simbola) ili biometriju.
Nakon svih preduzetih mjera preostaje vam da napravite spisak želja i upustite se u virtuelne prodavnice i kupovinu pomoću mobilnog telefona koji vam je u svakom trenutku pri ruci.
[1] Globalna e-trgovina u 2020. godini: E-trgovina nastavlja da ostvaruje dobitke usred svetske ekonomske nesigurnosti. Jun 2020, eMarketer
[2] “Biram digitalno” je regionalno istraživanje kompanije Visa o percepciji mobilnih plaćanja. Realizovano je na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Albanije tokom februara i marta 2021. godine na uzorku od 2.750 korisnika kartica.
PR