MAGAZIN SLAJDER
MARIJANA TERIĆ, PRVA DOKTORKA FANTASTIKE U CRNOJ GORI: Pozvana da gostuje na svečanosti na brodu Kraljice Elizabete u Denkerku
Nikšićanka Marijana Terić stekla je zvanje doktorke filoloških nauka i prve doktorke iz oblasti fantastičke literature u Crnoj Gori. Uprkos tome što niže isključivo najbolje rezultate kao mlada naučnica – danas je bez posla i na evidenciji je Zavoda za zapošljavanje.
Mnogo je više cijenjena u zemljama regiona i na inostranim fakultetima, što potvrđuju poslovni angažmani koju su joj nekoliko puta ponuđeni. Jedan od razloga zbog kojih nije napustila Crnu Goru je i aktuelna situacija s pandemijom koja vlada širom planete.
Stava je, pak, da se čovjek najljepše i najsigurnije osjeća u svojoj domovini bez obzira na brojne aktuelne društveno-političke probleme i izazove s kojima se kao nacija suočavamo.
– Ipak, lijep je osjećaj biti prepoznat i valorizovan u važnim kulturnim centrima, među proslavljenim autorima, akademicima širom bivše jugoslovenske države, kao i u inostranstvu. Pomenuću samo jedan značajan projekat sa profesorima iz Pariza, nakon kojeg sam pozvana kao gošća na svečanosti koja će biti upriličena na brodu Kraljice Elizabete u Denkerku. Taj osjećaj je poseban, neopisiv i toliko dragocjen – priča Marijana u razgovoru za MNE magazin.
Komisiju oduševila doktoratom
Naša sagovornica je u aprilu ove godine uspješno odbranila doktorsku disertaciju na Interdisciplinarnim doktorskim studijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Tamošnja komisija je izdvojila i pohvalila njeno stvaralaštvo.
– Budući da je disertacija prepoznata kao originalan doprinos nauci o književnosti (posebno slavistici) već samom činjenicom što iznova „otkriva“ i reafirmiše fantastički diskurs njegovan u jugoslovenskim književnostima, komisija na odbrani rada je ocijenila da se jedno ovakvo izučavanje fantastike pridružuje najrjeđim poduhvatima u koje se upuštala naša kritika i istoriografija: smjelim ulascima u novo čitanje tradicije i pokušajima proširivanja i promjene njene oficijelne (stereotipne) slike – priča Marijana.
Objavila više od 50 naučnih radova
Tokom svog šestogodišnjeg angažmana u prosvjetnom radu objavila je više od 50 naučnih i stručnih radova u međunarodnim zbornicima i časopisima za književnost i kulturu, a jedan rad nalazi se i na SCI listi. Autorka je dviju naučnih monografija, dok je treća u pripremi.
Bila je učesnica na više od 15 naučnih konferencija u zemlji, regionu i inostranstvu. Zapažena su joj izlaganja u Lvivu, Vroclavu, Katovicama i Gdanjsku. Posebno bi izdvojila učešće na naučnom simpozijumu u Vroclavu gdje je bila jedina učesnica iz Crne Gore (među više od stotinu učesnika iz raznih zemalja) i jedina autorka iz zemalja regiona čiji je rad prošao recenziju i publikovan u zborniku koji nosi 20 bodova.
– To je za mene bio veliki uspjeh i potvrda kvaliteta moga rada – kaže Marijana.
Fantastika je prelazak u slobodu
Njeno prvo istraživanje fantastike počelo je na magistarskim studijama, tokom izrade magistarske teze koja se odnosila na izučavanje fantastike u jednom od romana Milorada Pavića. Od tada, pa sve do danas, priča Marijana, fantastika se nalazi u centru njenih književnoteorijskih pogleda, prvenstveno iz razloga što nas vodi u daleka i neistražena prostranstva neke druge, više realnosti i otvara mogućnost nebrojenih literarnih tumačenja.
Fantastika podrazumijeva slobodu stvaranja bez koje ne bih mogla zamisliti svoj književni poziv. To je, ističe ona, sjajno opisao hrvatski autor Tonko Maroević riječima da je „bijeg u fantastično i nepoznato nerijetko upravo prelazak u Slobodu“.
– U Crnoj Gori ne postoji dovoljno izražena svijest o značaju fantastičke literature, koja bi omogućila zainteresovanim čitaocima i budućim mladim stvaraocima da se kroz svijet fantastičke proze, kao izuzetno popularnog fenomena u evropskoj i svjetskoj literarnoj produkciji, upoznaju i sa najznačajnim književnim i filmskim ostvarenjima (fantasy, horor, krimi priče, science-fiction). Time bi Crna Gora postala prepoznatljivo tle, ostvarila interkulturalni dijalog s najznačajnijim evropskim zajednicama fantasy i science-fiction proze, pokrenula međunarodnu kulturnu saradnju i u budućnosti stimulisala partnerske relacije sa regionalnim centrima fantastičke umjetnosti i međunarodnim festivalima književne i filmske fantastike – kaže mlada naučnica.
Njene kolege sa inostranih univerziteta ne mogu da vjeruju da doktori nauka ne mogu doći do zaposlenja, posebno kad je riječ o osobi zavidnih referenci i zapaženih rezultata. Marijana smatra da je to loša reklama za zemlju koja se nalazi u procesu pristupanja članstvu u Evropsku uniju.
– Čak se i u državama regiona obezbjeđuju stipendije za mlade doktore nauka koje im omogućavaju da nastave svoj naučni angažman i proširuju znanja. Da li će se slična rješenja uvesti i kod nas, vrijeme će pokazati – kaže ona.
Upitana šta je najviše motiviše da nastavi da se i dalje profesionalno bavi fantastikom, kaže da je najviše motivišu oni ljudi koji su otpočetka vjerovali u nju i njen rad i koji je i dalje podržavaju. To su njeni prijatelji, saradnici, iskreni i dobronamjerni ljudi čiji je broj toliko porastao sticajem mnogih neočekivanih susreta i događaja…
Ženska verzija Don Kihota i Odiseja
Na pitanje sa kojim ženskim književnim likom bi se poistovijetila, Marijana odgovara da su je upravo neki od njenih prijatelja vidjeli kao žensku verziju Don Kihota i Odiseja, u kombinaciji.
– Tako da je to, vjerovatno, književni lik ili likovi koji mi najbolje pristaju – navodi ona.
Ima velike planove i mnogo ideja koje namjerava da realizuje. Trenutno radi na zanimljivom projektu koji okuplja najznačajnija imena sa naših prostora, ali koji će, priznaje ona, biti teško realizovati zbog nedostatka finansijske podrške. Ne bi otkrivala detalje, ali ako projekat uspije, misli da bi to bio veliki događaj za našu zemlju.
Planirana je promocija njene knjige Književne opservacije (sagledavanje literarnih pojava) u Beogradu i Zenici, a u međuvremenu bi trebalo da se pojavi i treća naučna monografija.
Ipak, njena najveća želja je da se zaposli i nastavi svoj naučnoistraživački rad.
N.Đ.
