DRUŠTVO SLAJDER
IMELDA HOT U AMERICI: Ovakav život se računa kao fer, sve što želiš dostupno je
Život u Americi zahtijeva puno rada i žrtvovanja slobodnog vremena za uspjehe. Narodima koji su odrasli u komunizmu, sve je to ,,hladno” i život se previše ,,individualno” vodi, dok se u Americi ovakav život računa fer, jer sve što želiš – dostupno je, samo treba da to dostigneš.
Ovako u razgovoru za MNE magazin, između ostalog, Bjelopoljka Imelda Hot objašnjava kako izgleda tamošnji život i koliko se sve razlikuje od onog u Crnoj Gori. Ona je završila osnovne studije hemije na Berea College i doktorske studije iz organske hemije na University of Illinois (UIC) u Čikagu. Danas živi u Mičigenu gdje radi kao istraživač u grupi medicinske hemije u farmaceutskoj kompaniji.
Ukazuje da tamo živi puno imigranata koji prosto dođu u USA da bi ostvarili život koji im nije bio dohvatljiv u njihovoj domovini. Rade, kaže ona, sve što je u njihovoj moći da bi uspjeli. Imelda na tu ambiciju ne gleda kao na nešto što bi se moglo ocijeniti kao da je nezdravo. Jednostavno, smatra ona, nije za svakoga.
Tamošnja kultura je drugačija od evropske.
Fokus na svojoj karijeri
-U Americi je veliki fokus svakoga na svojoj karijeri, uspjeh u svojim projektima, ostvarenju biznisa, bilo da je do velikih korporacija ili lokalnih radnji- ambicija za rad i pronalaženje ,,izvora” ne staje. Ljudi uvijek brinu i rade na tome kako da doprinesu na poslu dok su na svojim pozicijama, ulogama u firmi, ne bi li dostigli promovisanje, bolje bonuse, bolje plate, odmore – priča naša sagovornica.
Do državljanstva i mimo braka
Ističe da mladi koji žele da žive i rade u Americi, da se zelena karte, odnosno državljanstvo ne ostvaruju samo preko braka. Ako imate jako obrazovanje, posebno američku diplomu, i studirate oblasti nauke gdje vaše iskustvo i studijski radovi doprinose uspjehu Amerike -bilo da je to ekonomska/politička/prirodna nauka u pitanju, onda za vas postoji putanja do državljanstva.
-Jeste duga i teška, ali je lagalna, i ne zahtijeva brak ili pak ilegalan posao u strahu da vas vlada nikad ne nađe. Samo treba da se odlučite da ostavite svoju domovinu i krenete tom putanjom – navodi ona.
Opisujući tamošnji standard, naša sagovornica, pored ostalog, kaže da su cijene običnih namirnica uglavnom 15-30 odsto skuplje od crnogorskih, cijena prosječnog jednosobnog stana može da se kreće od $800-$3000 mjesečno (zavisno od grada, naselja, i kvaliteta stana), dok su plate uglavnom za pet do 15 puta veće nego u Crnoj Gori.
-Na primjer, za novinara- prosječna plata je oko $3500/mjesečno, dok je ugodan, mali jednosoban stan minimum ~$1000, i ostatak plate vam uglavnom ide na zdrastvo, mjesečne racune i otplaćivanje školovanja – navodi Imelda.
Odabrala je hemiju
Ona je na osnovnim studijama odlučila da se posveti izučavanju hemije, jer joj je bila lakša od biologije ili drugih nauka koje su zahtijevale od nje da više uči engleski, nego tu nauku.
-Hemija je nauka koja se sastoji najviše od latinskog jezika, i bilo da ste je prvo naučili u Francuskoj, Njemačkoj ili Crnoj Gori, mnogo terminologije se ne mijenja. Reakcije, simboli, hemijske strukture, teorije, meni su bile mnogo lakše, nego bilo šta drugo za učitii, a kasnije sam se zaljubila u praktični/laboratorijski dio nauke – ističe ona.
Svakog ljeta tokom osnovnih studija radila je prakse u odeljenjima hemije u Iowa State Universty I Pennsylvania State University gdje je učila hemijsku praksu od doktora o post-diplomskih studenata. U njihovim istraživačkim grupama je tada naučila puno hemijskih tehnika i rada na labaratorijskim instrumentima, a počela je da se interesuje i motiviše za hemiju.
– Ljetnji odmori su za mene bile radna polugođa tokom kojih sam radila kao ,,šegrt” u tim laboratorijama i naučila o raznim oblastima istraživanjama (ne samo hemiju), upoznala se sa sistemom post-diplomskih studija (doktorskih istraživanje) i najviše sam uživala sintezu. Sve me je to motivisalo da upišem doktorske studije i nastavim hemiju – prisjeća se ona.
Pronalazak novih metoda kroz doktorski rad
Njeni doktorski radovi su iz oblasti organske hemiji, fokusirani na pronalaženje novih metoda za formiranje C-N veza kroz nitrenijumske intermedijere (azotne jone od 6 valencnih elektrona). A njeni projekti su se sastojali iz eksperimenata za građenje novih hemijskih veza i novih molekula koji pripadaju alkaloidnim/prirodnim proizvodima
Imelda danas radi svoj željeni posao i svoje planove je ostvarila.
Za ubuduće, nema nekih nacrtanih planova, ali kratko kaže da bi željela da živi i radi u drugim državama Amerike.
N.Đ.
