Imunizacija stanovništva u Velikoj Britaniji već je u odmakloj fazi, a Regulatorna agencija za ljekove u ovoj državi objavila je izvještaje u kojima se navode prijavljeni slučajevi nuspojava nakon vakcinacije, prenosi Financial Times.
Regulatorna agencija za ljekove i zdravstvene proizvode u Velikoj Britaniji (MHRA) istovremeno s početkom vakcinacije sprovodi i program tzv. Žutih kartona u kojima vakcinisani građani i zdravstveni radnici vode evidenciju o eventualnim nuspojavama nakon vakcinacije.
Prema zvaničnim podacima, Velika Britanija je do 14. februara vakcinisala stanovništvo sa 8,3 miliona doza vakcine Fajzerr/BioNTech te 6,9 miliona doza vakcine AstraZeneca. Nakon vakcinacije Fajzerovom vakcinom prijavljena su ukupno 26.823 izvještaja o nuspojavama te 31.247 izvještaja nakon vakcinacije AstraZenecinom vakcinom.
Za obje vakcine većina nuspojava osjetila se nedugo nakon vakcinacije i većinom se odnosila na već ranije poznate nuspojave o kojima su zdravstveni radnici govorili i prije početka procesa vakcinacije. Neželjeni efekti uključivali su bol u rukama i ramenima, glavobolju, umor, vrtoglavicu, temperaturu, opštu slabost kao i ubrzan rad srca.
Teške alergijske reakcije zabilježene su 168 puta nakon primanja Fajzerove vakcine, te 105 puta nakon primanja vakcine AstraZeneca.
Svakako, podaci u Velikoj Britaniji pokazali su nešto veću stopu neželjenih reakcija na vakcinu AstraZenece (0,45 posto) nego što je to slučaj s Fajzerovom vakcinom (0,3 posto).
Izvršni direktor MHRA June Raine je nakon objavljenih podataka naglasio kako postoji cijeli niz okolnosti koje mogu dovesti do prijavljivanja neželjenih reakcija nakon primanja jedne, odnosno druge vakcine, prenosi Klix.ba.
-Postoji čitav niz faktora koji mogu dovesti do prijavljivanja neželjenih reakcija nakon vakcinacije. Jedan od tih svakako su i sociodemografski faktori primalaca vakcine. Takođe, postavlja se pitanje da li su zdravstveni radnici podsticali građane da naprave izvještaje nakon vakcinacije – rekao je on.
Kako se navodi, u Velikoj Britaniji se dvije vrste vakcina koriste i u različitim dobnim skupinama. Fajzerove vakcine tokom prve četiri sedmice programa vakcinacije bile su dostupne samo za najstariju populaciju.
Takođe, kako ističu iz Financial Timesa, mlađa populacija pokazala je znatno više nuspojava na vakcinu nego starije osobe iz razloga što imunitet mlađih osoba snažnije reaguje na vakcinu.
Ipak, kako ističu naučnici, razlike između samih vakcina su neznatne te je teško procijeniti koja vakcina dovodi do jače izraženih neželjenih dejstava.
-Ništa ne bismo postigli traganjem za većim razlikama između ovih vakcina. U cjelini, one imaju potpuno jednak učinak – rekao je profesor Beate Kampmann, direktor britanskog Centra za vakcine.
Osim izvještaja vezanih za nuspojave, MHRA je statistički analizirala i broj smrtnih slučajeva nakon vakcinacije. Do sada je MHRA zaprimila 400 izvještaja o smrti osoba koje su u određenom periodu primile vakcinu protiv koronavirusa. Međutim, nijedan od smrtnih slučajeva, prema izvještaju MHRA, nema direktnu vezu s vakcinama koje su osobe primile.
-Pregled pojedinačnih izvještaja i obrazaca izvještavanja ne sugeriše da je vakcina razlog smrti ovih osoba – naveli su u izvještaju iz MHRA, prenosi Financial Times.