DRUŠTVO SLAJDER

NIKŠIĆANIN PETAR TADIĆ U IRSKOJ: Istražuje crne rupe i odakle dolazimo

Odakle dolazimo, šta se tačno desilo u Velikom prasku, šta se dešava u crnim rupama, može li da se putuje kroz crvotočine, neka su od pitanja na koja Nikšićanin Petar Tadić planira da odgovori, u sklopu doktorata koji izrađuje na katedri za matematiku na Trinti Koledžu u Dablinu.

U najširem smislu bavi se teorijom struna i njenim posljedicama. Vjerovatno, kaže Petar u razgovoru za MNE magazin, isuviše ambiciozan cilj njegovog rada jeste dolazak do nečega što bi zvali teorijom svega ili teorijom kvantne gravitacije. Objašnjava da je, zapravo, riječ o teoriji koja bi pomirila kvantnu mehaniku i Ajnštajnovu opštu teoriju relativnosti.

Istraživač, saradnik u nastavi…

-Budući da je ovo isuviše težak zadatak, malo realniji cilj je bolje razumijevanje kvantno-gravitacionih efekata generalno, koje bi nam u budućnosti pomoglo da zasnujemo potpunu teoriju kvantne gravitacije. Ovakva teorija bi nam odgovorila na mnoga pitanja u vezi sa našim (i vjerovatno svim ostalim) univerzumom (univerzumima) – poručuje on.

Prvenstveno radi kao istraživač, a osim toga je angažovan i kao saradnik u nastavi. Njegove studije su plaćene stipendijom Ušer fondacije i ona predstavlja osnovni izvor njegovih prihoda.

Naš sagovornik skrenuo je pažnju javnosti i kada je ranije dobio stipendiju Dulverton fonda namijenjenu najboljem studentu iz Istočne i Centralne Evrope, a za master studije na Univerzitetu Oksford. Priznaje da je osjećaj, naravno, bio sjajan, ali ističe i da je bio poprilično iznenađen tada. I pored toga što je znao da je relativno dobar kandidat, nikada, poručuje Petar, ne možete biti sigurni kada su u pitanju stipendije ove vrste.

– Konkurencija je ekstremno velika i jaka i nije moguće precizno anticipirati ishod – navodi on.

Studenti u inostranstvu mnogo više motivisani za rad

Ono što mu se čini da sisteme obrazovanja u Zapadnoj Evropi čini superiornijim u odnosu na onaj u Crnoj Gori i regionu je insistiranje na praktičnoj primjeni stečenih znanja. Opšti utisak je, prema njegovim riječima, da su studenti u inostranstvu mnogo više motivisani za rad i da shodno tome ostvaruju bolje rezultate.

-U skladu sa tim, mnogo više rade individualno, jer se to donekle i očekuje od njih. Naravno, individualni rad je uvijek pod supervizijom profesora koji ga i usmjeravaju. Ja vjerujem da je ovo jako dobar model, jer studenti brže nauče da rade samostalno i da efikasno primjenjuju znanja koja stiču – kaže on.

Kroz sve cikluse obrazovanja do sada je postizao najbolje rezultate, a kada se osvrne na taj period, komentarišući da li bi volio da se nešto odvijalo drugačije – odgovara odrično.

-Apsolutno ništa ne bih mijenjao u prošlosti, kako ličnoj tako i akademskoj, i kad bih imao šansu sve da radim iz početka, radio bih sve identično kao sada. Floskula po kojoj nekad gubite, a nekad dobijate je istinita, ali potrebno je shvatiti da iz poraza imate šansu da naučite mnogo više nego iz pobjeda. Ulog za sve uspjehe u svim oblastima ljudskog djelovanja je rad, što veći, to je i uspjeh veći. Međutim, da bi se postigli zaista veliki rezultati, rad jeste neophodan, ali nije dovoljan. Osim rada, potrebno je i puno talenta i malo sreće – kaže naš sagovornik.

Nada se da će raditi u akademiji kao naučnik, na nekom univerzitetu ili institutu. Put do trajnog zaposlenja na univerzitetima je izuzetno dugačak i neizvjestan, pa je, kaže Petar, moguće da će njegove želje i planovi varirati kako vrijeme bude prolazilo.

Omiljeni film ,,Prestiž

Utisak je da su nesagledivi Petrovi talenti…Priča nam da filmove gleda u nedostatku slobodnog vremena da se posveti umjetnosti koju zaista najviše voli, a to je, ipak, književnost. Ipak, izdvaja da mu je odavno omiljeni film ,,Prestiž”…

-Volim ga, jer je priča o liniji koja graniči ono što zovemo realnošću i iluzijom i apostrofira proizvoljnost u takvoj podjeli, što se donekle slaže sa mojim načinom gledanja na svijet. Takođe, je i priča o rivalitetu i takmičenju, a budući da sebe smatram izuzetno kompetitivnim, mogu da uočim neke lične paralele – zaključuje on.

 

N.Đ.