Pravoslavni vjernici sjutra slave Badnji dan kada se tradicionalno pale badnjaci uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića.
Badnji dan je naziv dobio po tome jer se toga dana sječe badnjak i unosi u kuću. Sa ovim danom već počinje Božićno slavlje. Ujutro rano, već u zoru, odlazi se u šumu po badnjak. Žene u kući mijese božićne kolače, torte, pripremaju trpezu za Božić.
Šta je badnjak? Badnjak je obično mlado, hrastovo ili cerovo drvo (u nekim krajevima jelovo ili borovo), koje se na Badnji dan ujutro rano sječe i donosi pred kuću. Uveče, uoči Božića, badnjak se presjeca i unosi u kuću.
Kako se sječe badnjak? Prije izlaska sunca, na Badnji dan, domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu da sječe badnjak. Bira se obično mlad i prav cer, ako nema cera, može i hrast. Stablo cerića treba da bude toliko, da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. Kada odabere odgovarajuće drvo, domaćin se okrene istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sjutrašnji praznik, uzima sjekiru u ruke i sječe badnjak. Badnjak se sječe i zasijeca sjekirom ukoso, i to sa istočne strane. Po narodnom vjerovanju, badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca. Što sjekira od tri puta ne presječe, dovršava se lomljenjem ili uvrtanjem (sukanjem). Taj lomljeni dio na badnjaku zove se brada i poželjno je da bude na svakom badnjaku. Vodi se računa da drvo prilikom pada padne direktno na zemlju. Ne smije se, dakle, zaustaviti na nekom drvetu. Kad se badnjak donese kući, uspravi se uz kuću, pored ulaznih vrata, gdje stoji do uveče.
Šta simboliše badnjak? Badnjak simbolički predstavlja ono drvo, koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Badnjak nagovještava i drvo krsta Hristovog.
Badnje veče Ono praktično spaja Badnji dan i Božić. Uveče, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću badnjak. Pošto se badnjak prethodno isječe sa debljeg kraja na tri dijela, veličine da može da stane u šporet ili peć, unosi se u kuću.
Večera uoči Božića Večera je posna, obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.
Foto: Facebook
Božić Najradosniji hrišćanski praznik među svim praznicima je Božić. Praznuje se tri dana. Prvi dan Božića je uvijek 7. januara. Na Božić ujutro, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima, i objavljuje se dolazak Božića i Božićnog slavlja.
Ljudi se pozdravljaju riječima: ,,Hristos se rodi!” i otpozdravljaju: ,,Vaistinu se rodi!”
Položajnik Na Božić, rano prije podne, u kuću dolazi specijalni gost, koji se obično dogovori sa domaćinom, a može biti i neki slučajni namjernik i on se posebno dočekuje u kući, zove se položajnik.
Položajnik pozdravi dom Božićnim pozdravom i odlazi kod šporeta. Otvara vrata na šporetu ili peći, ranije na ognjištu, džara vatru i govori zdravicu: ,,Koliko varnica, toliko srećica, Koliko varnica toliko parica (novca), Koliko varnica toliko u toru ovaca, Koliko varnica toliko prasadi i jaganjaca, Koliko varnica, toliko gusaka i piladi, A najviše zdravlja i veselja, Amin, Bože daj”.
Položajnik simbolički predstavlja one Mudrace koji su pratili zvijezdu sa Istoka i došli novorođenom Hristu na poklonjenje. Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga nekim prikladnim poklonom. On je čovjek, koji na Božić, i za cijelu narednu godinu donosi sreću u kuću.
Česnica Rano ujutro na Božić, domaćica zamijesi tijesto od kojeg peče pogaču, koja se zove česnica. U nju se stavlja metalni novčić – zlatni, srebrni ili obični, odozgo se bode grančicom badnjaka i ta česnica ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gdje je već postavljen Božićni ručak.
Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom i na kraju lomi. Ona se lomi na onoliko djelova koliko ima ukućana. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće srećan cijele te godine. Kada se završi lomljenje česnice, ukućani jedni drugima čestitaju praznik i sijedaju za trpezu.
Izvor: svetosavlje.org