Na poziv Vijeća crnogorske nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, a u okviru dvodnevnih crnogorskih književnih večeri u BIH koje znače nastavak uspješne tradicije organizacije promocija djela savremenih crnogorskih pisaca u Bosni i, kao i jačanju kulturne saradnje sa matičnom državom, minulog vikenda u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu su predstavljena književna stvaralaštva istaknutih crnogorskih pisaca i publicista Dragana Mitovog Đurovića i Rodoljuba Ćorića.
Otvarajući ovu manifestaciju koja značajno doprinosi očuvanju kuturnog identiteta crnogorske dijaspore u BIH, a govoreći o književnom djelu Dragana Đurovića, Željko Rutović, sociolog kulture, i publicista, istakao je da je on izuzetna polivalentna javna ličnost koja decenijski traje, utemeljujući svoje biće i djelo u kulturi pamćenja, kulturi sjećanja i kulturi čuvanja kulturnog i svekolikog duhovnog identiteta Crne Gore.
-Đurović djeluje kao čovjek nekih bivših, prošlih vremena, renesansnog učenja i kazivanja i kao svjetli primjer nekih budućih vremena. U crnogorskom jeziku, u jeziku Crne Gore. Dragan nije sačuvao arhaičnost kao muzejski eksponat. On je sačuvao izvornost i biće jezika na kome je stasala i nastala ovovjekovna Crna Gora. Na njenom moralu, njenoj etici, njenoj porodici, njenoj etici svekolikog bivstva. Bilo kako, bilo kojim metrom da mjerimo, naše budućnosti i kuće našega bitka nema bez djela Dragana Mitovog Đurovića- istakao je Rutović.
Prema riječima Rutovića mjegova „Panjega“ se kreće u širokom luku.
-To nije samo knjiga već najširi društveno pokazujući spektar. To je civilizacijsko zaveštanje. Dragan neće dočekati slavu svoga djela. Sujeta, zlovolja, pakost, mržnja, obično nam ostave da najljepše stranice sjećanja i pamćenja pokažemo tek kad među nama nijesu ti koji su bili smjerni pokazivači pravca. On je i perjanica živućeg crnogorskog reporterskog novinarstva- podsjetio je između ostalog Željko Rutović.
-Dragan Mitov Đurović je novinar, publicista, hroničar, jedan od posljednjih virtuoza najsloženijeg novinarskog žanra – reportaže, ali iznad i prije svega, Đurović je čovjek-istakao je Amer Ramusović, dugogodišnji novinar i urednik nekoliko glasila sa prostora bivše SFRJ, a sada direktor časopisa Komun@, govoreći o njegovom književnom i novinarskom opusu.
-On je veliki baštinik govorne kulture,a njegovi razgovori koji su objavljeni u knjizi „Da nas san ne prevari”, koji su davno nastali i danas su aktuelni kako zbog poruke koje sadrže, tako i zbog činjenice da imaju uporište u nesvakidašnjem umijeću slušanja sagovornika i pažljivom odabiru ljudi- kazao je Ramusović, ističući istovremeno da je Đurović cijeli život znao ko treba i ko može da govori.
-Njegovi sagovornici su ljudi sa ogromnim životnim i stvaralačkim rezultatima, ljudi čija konkretna djela govore više od riječi, ljudi naoružani znanjem koje obogaćuje i duhovno osposobljava druge ljude- podsjetio je Ramusović i napomenuo da je Đurović, autor više od 500 zapaženih radijskih, televizijskih i novinskih reportaža, koautor nekoliko monografija, glavni urednik nekoliko radio stanica, osnivač crnogorskog festivala humora, satira i karikatura i urednik humorističkog lista “Žuč”, zatim dobitnik brojnih novinarskih nagrada koji naredne godine obilježava dva jubileja -pola vijeka novinarstva- i četiri decenije aktivne saradnje sa dijasporom Crne Gore.
Govoreći o književnom opusu Rodoljuba Ćorića, Rutović je posebno akcentirao njegovu knjigu “Priručnik samoće” ističući njegov tragalački narativ posvećen pitanjima čovjeka, slobode, samoće kao prostora novog propitujućeg i misaonog iskustva u kome se čovjek samorealizuje na vrijednosnim principima etosa i sumnje kao djelatnog motiva sa kojim se traga i ide ili odlazi od drugog čovjeka.
-On postavlja univerzalna pitanja smisla, čovjeka i svijeta, sujete, mržnje, lažnog sjaja i konzumerizma.Svi mi na svoj način dio smo autorove pripovjedačke samoće u kojoj se voljno ili nevoljno pronalazimo tražeći ključeve vječnih zagonetki i mistike čovjekovog postojanja-rekao je Rutović,dodajući da u tom smislu ta Ćorićeva knjiga zaslužuje vrijednu pažnju sa kojom ćemo bez dileme biti boogatiji za novo iskustvo koezistencije čovjeka i svijeta, vremena i nas i našeg traga u njima.
O književnom stvaralaštvu Rodoljuba Ćorića govorio je takođe Amer Ramusović, koji je istakao da se Ćorić, promišljanjem o događajima iz sopstvenog života u samoći koju je odabrao kao stil života i čistilište za novi put, obraća generalno čovjeku, ljudskom biću.
-Ćorić svojim djelom dostojno i znalački ostavlja svoj trag. Zato, treba biti na tom tragu da bi se negdje tragovi i iskustva prepoznali i ukrstili u nekim novim horizontima sveljudskih samoća-naglasio je Ramusović, napominjući da je o njegovom „Priručniku samoće” Borislav Jovanović zapisao da je djelo ispovijest koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i da je to knjiga koja plijeni svojom iskrenošću i čiji vlasnici postajemo prije ili kasnije, a svojim zbirkama poezije “Zaboravljene dveri” i “Jedra Santa Mariije” ostavio je sebi dubok trag, obezbjedivši mjesto u našoj dnevničkoj prozi, pjesništvu i kulturi.
Rodoljub Ćorić do sada je objavio četiri knjige poezije i dvije knjige proze “Priručnik samoće” i “Priručnik samoće II”.
On je dobitnik književne nagrade “Ana Ahmatova” za 2019. godine koju dodjeljuje Ruski kulturni centar –Sofija (Bugarska) i Društvo ruskih pisaca Bugarske i dobitnik nagrade Društva crnogorskih novinara za 2018. godinu.
Publici su se kazivanjem stihova iz njihovih zbirki, audio prezentacijom dijela reportaža i nadahnutim izlaganjima, obratili i sami autori, zahvaljujući se ljubiteljima pisane riječi na prisustvu i pored otežanih okolnosti uz poštovanje mjera zbog COVIDA 19, kao i organizatoru “Vijeću crnogorske nacionalne manjine što su pomogli i omogućili “da ovo veče bude tako lijepo i ostane u sjećanju“,a manifestaciji je prisustvovala i Elvira Bekteši, pomoćnica direktora Uprave za dijasporu Crne Gore.
Mn.M.