DRUŠTVO SLAJDER

DR MINA BRAJOVIĆ: Bez mjera škole lako mogu postati inkubator infekcije

Dr sci med Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori kazala je danas za MNE magazin da bez adekvatnih mjera škole lako mogu postati inkubator infekcije u zajednici, pa je, pri odluci o otvaranju škola, važno pažljivo procijeniti rizik na osnovu znanja o transmisiji virusa i ulozi djece u širenju infekcije, uvažavajući epidemiološku situaciju i cijeneći kapacitete škole za prevenciju i kontrolu infekcije. Šefica SZO kancelarije govorila je i o trenutnoj veoma složenoj epidemiološkoj situaciji koja Crnu Goru, prema podacima SZO svrstava u kategoriju zemalja s najvećom stopom oboljelih u regionu, te  modelima otvaranja škola u Crnoj Gori.

Stav SZO je da se škole otvaraju u zemljama u kojima je epidemija virusa korona po kontrolom. Da li je epidemija u Crnoj Gori izmakla kontroli?

 –Broj oboljelih osoba od novog virusa SARS CoV 2 i slučajeva sa fatalnim ishodom u Crnoj Gori u kontinuitetu raste. Evidentno je da je situacija veoma složena i razlog za zabrinutost i građana i nacionalnih vlasti. Već sedmicama unazad, prema SZO podacima, Crna Gora spada u kategoriju zemalja sa najvećom stopom novooboljelih u regionu. Sa ovako intezivnom transmisijom infekcije u zajednici, identifikovanje kontakata oboljelih postao je pravi izazov za zdravstveni sistem u Crnoj Gori. Ipak, prema ocjeni SZO, ovaj trend je moguće preokrenuti ukoliko se bude dosljedno insistiralo na primjeni sveobuhvatne strategije i mjera za prekid lanca infekcije. Takođe, odgovorno ponašanje građana kod kuće, na poslu, na ulici u smislu pravilne upotrebe maski, bezbjedne distance i higijene ruku bez sumnje će opredijeliti trajektoriju daljeg razvoja epidemije u Crnoj Gori.

Imajući na umu značajan rast broja oboljelih, potrebno je pažljivo pratiti i proces hospitalizacija i blagovremeno zbrinjavati COVID pacijente shodno važećim protokolima. Uloga primarne zdravstvene zaštite  u ranoj detekciji, praćenju kontakata ali i zbrinjavanju osoba sa blažom kliničkom slikom je od krucijalnog značaja kako bi se izbjegle situacije da bolnice budu “uskla grla”, a da se bolnički kreveti sačuvaju za one kojima su zaista neophodni.

Imamo još dvije sedmice do najavljenog početka školske godine. S obzirom na trenutno nepovoljnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori te predviđanja epidemiologa da se i u narednim danima očekuje porast broja inficiranih novim korona virusom, da li se može očekivati odlaganje početka školske godine?

-Procjene daljeg razvoja epidemiološke situacije u zemlji su uvijek nezahvalne. Ali, ono što znamo sa sigurnošću jeste da dinamika transmisije infekcije nije stvar prirodnog ciklusa već rezultat mjera koje preduzimaju zajedno sistem i građani da bi se prekinuo lanac infekcije u zajednici.

Isto tako, činjenica je da se trend može preokrenuti ukoliko sistem bude intezivno radio na testiranju, izolaciji, liječenju i praćenju kontakata. Jednako je važno spriječiti događaje koji multiplikuju broj oboljelih kao što su masovna okupljanja, sportski događaji, okupljanja u noćnim klubovima i sl. Imperativ kontrole transmisije infekcije u zajednici je efikana zaštita svih ranjivih kategorija stanovništva i konačno senzibilizacija građana. Samo odgovoran građanin koji nošenje maske, higijenu ruku i bezbjednu distancu doživljava kao ličnu odluku i stvar života i smrti, može dati neprocjenjiv doprinos u borbi protiv COVIDa 19 i biti dio rješenja. 

Kontinuirano obrazovanje je od kritičnog značaja za proces učenja djece, njihov razvoj, dobrobit, zdravlje i sigurnost. Mi smo više puta isticali, u ovom trenutku centralno pitanje nije da li treba škole otvarati već kako to učiniti na bezbjedan način. Škole nisu izolovana ostrva u zajednici. Imajući na umu epidemiološku situaciju u zemlji, neophodno je dodatno intezivirati javno zdravstvene mjere koje smanjuju širenje infekcije u zajednici i insistirati na njihovom dosljednom poštovanju kako bi se djeca bezbjedno vratila u školske klupe.

Da li je  moguće u svim školama sprovesti preporuke koje je NKT dalo Ministarstvu prosvjete?

 –Isto kao što je odluka o uvođenju restriktivnih mjera uključujući i zatvaranje škola bila donijeta radi zaštite javnog zdravlja svih građana, tako i odluka o otvaranju škola mora biti donijeta na način da je u najboljem interesu djeteta.

Da bi to zaista bilo tako, ove odluke moraju biti utemeljene na pažljivoj procjeni rizika na osnovu znanja o transmisiji virusa i ulozi djece u širenju infekcije, uvažavajući epidemiološku situaciju i cijeneći kapacitete škole za prevenciju i kontrolu infekcije .

Imajući na umu da su uslovi funkcionisanja i rada u školama širom CG različiti, neophodno je da model otvaranja škola i otpočinjanja nastave bude „skrojen“ po mjeri svake škole i epidemioloških dešavanja na lokalnom nivou. Čini se da „hibridni model“ izvođenja nastave u smislu kombinacije izvođenja nastave u školama i on line izvođenja časova nema alternativu.

Model bezbjednog otvaranja škola treba da bude dovoljno sveobuhvatan i predvidi čitavi set mjera koje treba istovremeno preduzimati ne samo na nivou djeteta /đaka, vec i učionice, čitave škole i zajednice.

Moramo da imamo na umu da bez adekvatnih mjera za kontrolu transmisije u školskim uslovima, škole vrlo lako mogu postati inkubator infekcije u zajednici. Jer, da ponovim, škole nisu izolovana ostrva, većc važan faktor povezivanja svakog društva.

  Je li rješenje da se u sredinama u kojima je dokazana visoka lokalna transmisija virusa, ipak odloži početak školske godine?

-Prava rješenja podrazumijevanju da je otvaranje škola u okolnostima COVID 19 strateški prioritet čitavog društva. Već sada znamo da su posljedice zaključavanja škola višestruke, dalekosežne i neprocjenjive po djecu i čitavo društvo. I zato je neophodno da se opredijelimo svi i svojim ponašanjem potvrdimo da nam je otvaranje škola važnije od masovnih okupljanja, zabave i noćnog života.

Prava rješenja su ona koja su u interesu djeteta što znaci bezbjedno otvaranje škola kada je transmisija virusa u zajednici pod kontrolom.

Prava rješenja su ona u čijem kreiranju i sprovođenju učestvuju jednako i roditelji i nastavnici. Jer, odgovor na COVID 19 traži angažman svih članova društva.

U zemljama u okruženju u kojima je počela školska godina bilježi se porast broja inficirane djece i broja djece  i prosvjetnih radnika u izolaciji. Da li je crnogorski zdravstveni sistem spreman za sličan scenario i kakve posljedice možemo očekivati ukoliko se pokaže da je otvaranje škola bila pogrešna procjena?

-Kvalitetno, efikasno i blagovremeno zbrinjavanje COVID pacijenata, sprovođenje nazdora, blagovremena dijagnostika, sprovođenje mjera za prevenciju i kontrolu infekcije u zdravstvenim ustanovama su okosnica odgovora na COVID 19.

Na samom početku pandemije, Crna Gora je uvela sveobuhvatan set restriktivnih mjera kako bi usporila prodiranje virusa i pripremila svoj zdravstveni sistem za povećani priliv oboljelih. U međuvremenu, prema našim informacijama, u saradnji sa partnerima Crna Gora mobilisala je dodatne resurse, radilo se na uvođenju protokola liječenja i „utezanju” ukupnog zdravstvenog sistema kako bi pružio efikasan odgovor.

Uvijek postoji prostor za optimizacijom zdravstvenog sistema, a posebno u okolnostima pandemije za koju, kao sto su SZO i WB u svom Izvještaju o globalnoj pripremljenosti svijeta  istakle da nijedan zdravstveni sistem nije spreman.

U ovakvim okolnostima, veoma je važno da primarna zdravstvena zaštita , kao temelj zdravstvene zaštite, bude u punom „pogonu“ i u smislu rane detekcije, ali i liječenja COVID oboljelih i pružanja esencijalnih zdravstvenih servisa poput imunizacije djece, sprovođenja skrining programa, kontrole hipertenzije i sl. Ne smijemo zaboraviti da i dalje veliki procenat oboljelih od COVID 19 ima blagu kliničku sliku. Uz blagovremeni i adekvatan angažman timova iz domova zdravlja raspoloživi kreveti i kapaciteti u jedinicama intezivne njege sačuvaće se za one kojima su najpotrebniji.

Da li je praksa SZO da sugeriše izmjenu odluka koje donose nacionalna koordinaciona tijela, u ovom slučaju vezano za otvaranje škola?

-Kao specijalizovana agencija za zdravlje, SZO shodno svom mandatu i ustavu, formuliše preporuke i pruža savjete zemljama članicama utemeljene na naučnim dokazima i najnovijim znanjima, koja se generišu kroz različite ekspertske mreže i platforme.

Ovo važi i u okolnostima pandemije i u vezi sa odlukom nacionalnih vlasti da uvedu restriktivne mjere, ali i otvore škole kao sastavni dio nacionalne strategije za tranziciju u novu realnost koju je nametnuo COVID 19.

Autonomno je pravo svake zemlje i nacionalnih vlasti da donose odluke u najboljem interesu svojih građana i radi očuvanja njihovog zdravlja. Podsjetiću, najbolje su one odluke koje su utemeljene na dokazima, naučnim znanjima i zasnovane na balansu rizika po zdravlje i socijalnih i ekonomskih benefita.

Vedrana Tadić-Tarailo

Foto: Privatna arhiva