MAGAZIN SLAJDER
PSIHOLOŠKINJA ILHANA EĆO: Neke bajke kod djece izazivaju strah, treba ih drugačije tumačiti
,,Koza je primjetila da su jarići u vukovom trbuhu, uzela je makaze, iglu i konac, preprezala je zlom vuku stomak i počela je vaditi iz njega jariće…”
Ovo je samo jedan detalj iz brojnih bajki koje se djeci prepričavaju godinama, a koje su, prema riječima psihološkinje Ilhane Ećo iz podgoričkog vrtića ,,Ljubica Popović“, upitne sadržine. Većinu poruka, kaže ona, primamo nesvjesno, pa otuda i nemamo kontrolu kako će neki sadržaj uticati na nas. Zato, dodaje ona, mnogi odrasli budu iznenađeni kada im se predoči koliko neke bajke mogu imati negativan uticaj na njihovo dijete.
-Čitanjem bajki djeci prenosimo i određene poruke koje dijete može da usvoji. Vrlo je bitno da one budu pozitivne, da budu prilagođene dječjem uzrastu i da imaju edukativnu notu. Vrlo je važno objašnjavati djetetu priče koje čitate kroz objašnjenje i tumačenje kako bi djeca razumjela sadržaj bez mogućih štetnih posljedica – rekla je ona u razgovoru za MNE magazin.
Pojašnjava da, recimo, ona kao roditelj, koji ima dijete od pet godina, takođe, često mijenja terminologiju za koju procijeni da je neprilagođena za dijete tog uzrasta.
-Dijete može da se preplaši. Vrlo je bitno birati bajku, odnosno priču da roditelj prije nego što pročita djetetu treba sam negdje da pogleda kakvog je sadržaja i procijeni da li može kod djeteta u tom uzrastu da izazove frustraciju. Govorim o predškolskom uzrastu. Bajka koju pominjete, ,,Vuk i sedam jarića“, je diskutabilna. Piše da je koza rezala stomak vuku…To ne može da umiri dijete. Takvu scenu dijete može da sanja. Takvi i slični sadržaji podstiču kod djece i strahove, ne samo agresivnost – ističe ona.
Govoreći o ,,Snežani i sedam patuljaka“ i dijelu gdje se opisuje da Snežana jede otrovnu jabuku, koliko god, ocjenjuje Ećo, bajka djelovala bezazleno-nije.
-Može da ostavi na dijete jedan vid traume. Tu nema edukativne poruke. Pojavljuju se opsesivni strahovi, čak, kasnije imaju strah od jabuke. Dijete neće da je jede, jer se plaši da se ne otruje. Tu je i bajka ,,Crvenkapa“. Dijete u tom uzrastu ono što čuje, tako ga i doživljava. Djeca na to gledaju konkretno, nema kod njih u tom uzrastu apstraktnog mišljenja kad možemo da kažemo -to je samo priča. Ono što dijete čuje to je tako – objasnila je ona.
Poručuje da je nužno kroz bajke slati lijepu poruku.
-Na primjer, da je neko pomogao nekome. Djeca treba to da osjete. Bitno je kada pričate priču da pitate dijete šta je osjetilo, da li je Petar Pan bio tužan da li je u redu što se taj neko tako ponašao prema njemu – tu su ključne moralne vrijednosti, da nije lijepo biti nasilan, lažljivac. Kao pozitivan primjer je i priča ,,Pinokio“ koja je djeci simpatična i šalje se poruka da nije dobro lagati. To su neke stvari koje se uče – poručila je ona.
Govoreći o tome na koji način treba u ovom smislu raditi sa djecom, naša sagovornica se osvrnula na činjenicu da postoje trogodišnjaci koji ne izgovaraju još nijednu riječ.
-Vrlo je važno pričati sa djecom, biti fokusiran na dijalog. Često se djetetu da telefon da se umiri i tako funkcioniše današnji sistem. Ovo su posljedice – rekla je ona.
Poručila je da bajke, odnodno čitanje priča pozitivno djeluje na sve aspekte razvoja – podstiče duhovni razvoj djeteta, razvija sposobnost pažnje, podučava djecu da prepoznaju svoja i osjećanja drugih, da samostalno procjenjuju ponašanje junaka bajke.
-Veoma je važno da kod djece razvijamo i kulturu čitanja što je kasnije važno i kada dijete pođe u školu. Na taj način podstičemo razvoj inteligencije, razvijamo kreativnost i kritičko mišljenje, obogaćujemo njihov rečnik, učimo ih i moralnim načelima. Bajke bi trebalo da budu neizostavni dio svakog odrastanja. Dječija svijest o stvarnom događaju manjim dijelom se gradi na iskustvu, a u velikoj mjeri od maštanja, zato je važno da djeca slušaju i čitaju prave bajke – precizirala je Ećo.
Ne postoji, prema njenim riječima, jasna granica kada dijete treba da počne da sluša i kasnije čita bajke.
– Svakako to treba da se primjenjuje još od najranjijeg djetinjstva. Bajke imaju i smirujući efekat kao i sama atmosfera u kojoj se pričaju, tako da savjetujem roditeljima da djeci čitaju bajke posebno pred spavanje – poručila je ona.
N.Đ.
Najnoviji komentari