Košarkaški funkcioner Borislav Bora Stanković, dugogodišnji generalni sekretar FIBA i član MOK-a, preminuo je u 95. godini u Beogradu.
Bio je jedan od ljudi koji su prisustvovali osnivačkoj sjednici SD Crvena zvezda 1945. i sa njenom košarkaškom sekcijom osvajao tri titule prvaka.
Stanković je takođe bio zagovornik ideje da na Olimpijskim igrama treba da igraju profesionalci iz NBA i to se 1992. godine desilo. Učestvovao je na 28 Evropskih prvenstava, 14 svjetskih šampionata i 14 Olimpijskih igara, kao i na 12 kongresa FIBA, što nikada nikome nije pošlo za rukom.
Poslije tri godine u Zvezdi, postaje trener KK Železničar i uvodi ga u prvu ligu. Za reprezentaciju Jugoslavije igrao je nekoliko godina, bio u ekipi koja je na prvenstvu svijeta u Buenos Ajresu 1950. godine osvojila šesto mjesto. Poslije Crvene zvezde igrao je još nekoliko sezona u KK Partizan. Uporedo sa poslom veterinara bio je i trener OKK Beograda od koga je napravio moćnu košarkašku dinastiju poslijeratnih godina.
Za 13 sezona (od 1953. do 1966. godine), Bora je sa svojim saradnicima napravio klub koji je tih godina mogao da parira nadmoćnoj Olimpiji iz Ljubljane. OKK Beograd (beogradski „klonferi“), predvođen strijelcem Radivojem Koraćem Žućkom, osvajao je tri puta prvenstvo države u periodu kada je ondašnja reprezentacija počela da donosi medalje sa svjetskih takmičenja. Takođe, igrali su nekoliko puta u polufinalu Kupa šampiona (danjašnji fajnal for Evrolige).
Poslije „klonfera“ vodio je italijansku Oranžsodu iz Kantua i postao prvi trener stranac koji je osvojio italijanski šampionat. Tada je poslije utakmice, na kojoj je zbog visokog nivoa stresa nakupljenog godinama, kolabirao, pa je odlučio da napusti trenerski posao i posveti se radu u FIBA gdje je bio od 1958. kao član komisije za Evropske kupove, a od 1969. je stalno zaposlen u svjetskoj košarkaškoj organizaciji.
Poslije osam godine rada u FIBA i nakon odlaska u penziju Viljema Džonsa, Bora Stanković 1976. godine postaje generalni sekretar Svjetske košarkaške federacije. Na toj funkciji je aktivno radio na razvijanju košarke na svim merdijanima, učestvovao i u radu tehničke komisije kada su se menjala pravila.
U njegovoj eri, koja je trajala sve do 2002. godine, košarka je dobila najznačajnije promjene. Uvedena je linija za tri poena, promenjena je dimenzija terena, pređeno je sa poluvremena na četvrtine kako bi se približili NBA košarci.
Izvor: srbijadanas.com