Knjiga autora Danila Burzana ,,Prohujalo sa śeverom (Zbitija pod Goricom)” promovisana je sinoć u ispunjenoj sali Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović” u Podgorici.
Kako kaže autor u predgovoru, u ovoj knjizi su ,,kroki priče (kitice, bilješke, crtice, medaljoni, anegdote) o nekim događajima i ljudima stare Podgorice, o kojima mnogi današnji, posebno mladi Podgoričani, nisu znali, ili vrlo malo.”, pa je bilo interesantno slušati Burzana i goste dok su iznosili zanimljivosti o Crnoj Gori i Podgorici.
– Gradovi su kao ljudi i kao ljudi mogu da budu stari ili mladi, tužni ili veseli, zaneseni i zamisleni. Mogu da budu lijepi ili ružni, primijetio je književnik Miljenko Jergović, a kakav je naš grad, možda je najbolje opisao svojom petom knjigom zbitija ,,Prohujalo sa śeverom” publicista Danilo Burzan. Svoje jednoipodecenijsko traganje za detaljima iz prošlosti Podgorice zaokružio je ovim izdanjem u kojem su odabrane kroki priče, predstavljene hronološkim redom, birajući događaje i ljude koji ilustruju duh tadašnjeg, ali i sadašnjeg vremena. Burzan to radi oosobeno, znalački, čuvajući duh i istoriju stare Podgorice, pa se kod čitaoca stvara utisak da je dio tog prostora i da sam učestvuje u istoriji grada – rekao je direktor Biblioteke Nebojša Burzanović.
On dodaje da je Burzan darovao dragocjenu studiju o vjekovnom trajanju Podgorice i njene okoline.
– Njegove priče čuvaju naš identitet, jer zalaze u duboku prošlost. On je vremenski i prostorno ovjekovječio i sadašnji, ali i prošli predio ovog grada i dao sliku njegovih ljudi, njegove istorije i legende – zaključio je izlaganje Burzanović.
Mr Jadranka Selhanović istakla je da ,,onaj kome je grad o kome piše ne samo predmet istraživanja, već i mjesto rođenja i življenja, a to znači i mjesto emocija i sjećanja, drugačije piše o njemu.”
– Danilo Burzan je pokazao drugu stranu istorije u kojoj su glavni junaci obični ljudi i svakodnevni događaji, a ne takozvani istorijski velikani i takozvani presudni istorijski događaji. Knjiga ,,Prohujalo sa śeverom” pokazuje da je istorija najčešće niz običnih dana za koje ponekad treba isto onoliko umijeća koliko i za takozvane velike dane. A imati takvo umijeće znači da ste nešto naučili od grada i da ste građanin. Kada kažem građanin, onda mislim na adresu duha, a ne adresu stanovanja. Ovakav pristup istoriji Podgorice mogao je samo napraviti čovjek koji pripada tom gradskom duhu koji liči na Podgoricu o kojoj piše i koji je izdanak takve Podgorice – rekla je Selhanović.
Danilo Burzan je svojim knjigama o ,,našoj Podgorici, možda Podgorici koja nestaje, podigao trajni spomenik”, zaključuje ona.
Profesor dr Dušan Ičević kazao je da je južni sjeverac simbol Podgorice.
– Podgorička śeverika je veliki gospodin čistač. Počisti i nebo i zemlju. Ponavljam često, zemlju dovoljno ne počisti – rekao je on, pripovijedavši nakon toga o mnogim zanimljivostima o Podgorici.
Autor Danilo Burzan otkrio je da je priprema još priča, od podgoričkih spomenika do podgoričkih mostova.
– Nije lako doći do podataka, jer ih, uostalom, ni sam grad nema. Ni ovo što sam dosad prikupio, nije bilo lako prikupiti i malo se razlikuje od onoga što je bilo zvanično – kazao je Burzan, ispričavši poslije toga priču koja još nije objavljena.
Moderatorka je bila Vesna Šoškić, dok je divnim pjevanjem akapela, u kojem joj se pridružila i publika, ovo veče uljepšala Tamara Pavićević.
Organizator i izdavač ove knjige je Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ u Podgorici.
Tekst i foto: B.R.