CNP: Premijera predstave Lidije Dedović ,,Smrt i njeni hirovi” u petak

Premijerno izvođenje predstave „Smrt i njeni hirovi“ Žoze Saramaga, u režiji Lidije Dedović biće održano u petak u 20.30 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta.
Adaptacija teksta povjerena je Kati Đarmati, dramaturgija Steli Mišković, scenografija Branku Hojniku, kostimografija Lini Leković a scenski pokret Gregoru Lušteku. Kompozitorka je Irena Popović Dragović, lektorka Jelena Šušanj, asistentkinja scenografa Andreja Rondović a asistentkinja režije Anđelka Nenezić.
U predstavi igraju Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Ana Vučković, Julija Milačić, Jadranka Mamić, Nikola Perišić, Omar Bajramspahić i Pavle Prelević.
Tim povodom u Press sali CNP-a danas je održana konferencija za novinare.
Umjetnički direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Željko Sošić podsjetio je da Dedović nakon osam godina radi u CNP-u.
– Ovo je predstava koja na satiričan način govori o tome što se dešava u društvu u kojem se jednoga dana pobijedi najveći čovjekov strah, strah od umiranja – rekao je Sošić, zahvaljujući ekipi koja ju je radila.
Rediteljka Lidija Dedović istakla je da je ušla u ovo jer smatra da je ,,Smrt i njeni hirovi” veoma autentična i zanimljiva priča.
– Nevjerovatna fiktivna okolnost uvođenja besmrtnosti u neimenovanoj državi može zapravo sve nas da smjesti u super studioznu značajnu analizu vrlo realističnih i aktuelnih društvenih okolnosti koje se tiču ne samo naše male države, već, mislim, ukupnog čovječanstva i svijeta koji, imam osjećaj, vrlo tiho, na jedan perfidan način doživljava svoju apokalipsu. Kad kažem apokalipsu, mislim na propast raznih vrijednosti. Probali smo intimno i generalno pratiti pisca i osluškujući njegove opominjuće rečenice i sadržaje, koji, imam osjećaj, veoma jako i i jasno titraju danas, u 21. vijeku – kazala je Dedović.
Po njoj, predstava analizira tri fenomena – fenomen društva i sistema, gdje u okolnosti besmrtnosti, kada kreće velika sloboda, jer smrti više nema, strahova nema. S druge strane otvaraju velike krize, drugi plan je onaj koji, nezavisno od društva i sistema, provocira na analizu porodice običnog čovjeka, kako se on snalazi u okolnostima kada mu se pruži apsolutna sloboda i treći fenomen je plan ljubavi, koja može snažno da opomene i vrati u kolosjek. ,,Jer, možda, svi treba da se zapitamo kako je moguće da jedna smrt koja oživi, može da se zaljubi, da samoj sebi obezbijedi preobražaj, a mi ljudi kojima je data ljubav kao prioritet, između ostalog, nikako da se usaglasimo”.
Kati Đarmati, koja je radila adaptaciju romana, podsjetila je da je ovo Saramagov posljednji roman.
– Pisao je o smrti i nakon toga je umro i to je veoma metaforična priča. Njegovi kritičari, kada analiziraju ovaj roman, kažu da se malo zaljubio u tu smrt i on. Mislim da je ovdje našao nešto što može da pobijedi i samu smrt, a to je ljubav. Najveća njegova inovacija je u tome da je najosjetljiviju ljudsku osobinu nečega što je za nas tabu tema, smrt je nešto strašno, pretvorio da jednostavno zavolimo taj lik. Predstava veoma lijepo radi na tome da ovaj nivo dolazi do najljepšeg izražaja u glumačkom i muzičkom smislu – kazala je Đarmati.
Irena Popović – Dragović, koja je komponovala muziku za ovu predstavu i koja prvi put sarađuje sa Crnogorskim narodnim pozorištem, rekla je da je pokušala da napravi vrstu intelektualnog kabarea.
– Različite nivoe Saramagovog teksta pokušala sam da ozvučim u songove, ali ne songove koji su proizvod mjuzikla ili zabave, nego songove koji imaju specifičan otklon prema cijeloj temi – objasnila je proces Popović – Dragović.
Asistentkinja scenografa Branka Hojnika Andreja Rondović rekla je da joj je veoma drago što je tri godine otkako je završila studije došla u rodni grad i prvi put u Crnogorsko narodno pozorište.
– Dugo radimo i iznova se inspirišemo konfiguracijom pozorišta u koje dolazimo i to se i ovoga puta desilo. Krenuli smo od jedne scene i u toku procesa došli do druge. Scenografija simbolički i metaforično predstavlja da to jeste jedna posebna država koja je sama za sebe zatvorena, a opet otvorena prema nama – kazala je Rondović.
Nada Vukčević, koja u predstavi tumači Smrt, rekla je repliku iz teksta koja je najviše inspirisala.
– U jednom dijelu teksta Smrt razgovara sa Umjetnikom o životu. Postavi pitanja ,,Šta? Vi niste život?”, a ona mu odgovara: ,,Ja sam daleko manje komplikovana.” Ja sam krenula odatle… Pomisliš, zaista koliko mi u suštini komplikujemo stvari, koliko tim neznanjem, nekim primitivizmom tjeramo ljude od sebe, tjeramo nas same od samih sebe i to je ono što je divno u predstavi. Smrt je daleko manje komplikovana, mi smo ti koji komplikujemo. Sve to dođe po svoje – kazala je Vukčević.
Julija Milačić, koja tumači Gospođu premijerku, istakla je lijepu energiju kao veliku stvar za ovaj projekat, te da će po tome pamtiti ovaj proces.
– Uzori za ovaj lik nisu mogli biti nađeni, jer to nije tako često da se u tri dana raspadne vlast potpuno, ali, u ovom slučaju smo, nadam se, uz Nikolu, koji tumači mog supruga i Omara, pošto smo nas troje ta vlast, uspjeli da to zgrabimo i donesemo taj raspad do samog kraja – istakla je Milačić.
Nikola Perišić tumači Predsjednika svih preduzeća, pa je u tom stilu i prokomentarisao ulogu.
– Kao glumac Crnogorskog narodnog pozorišta obavještavam vas da smo nakon dugotrajnih i temeljnih proba, u kojima je, iznad svega, preovladalo razumijevanje za najviše interese Crnogorskog narodnog pozorišta, došli do ove premijere. Ovo je bio predivan proces i funkcionisali smo svi kao jedno – rekao je Perišić.
Jadranka Mamić, koja tumači Majku, kazala je da do premijere koja je zakazana za petak 13, ,,što ne znam da li je slučajno, ali dobro zvuči u ovom kontekstu, mi glumci nastavljamo sa našim radom i nastavićemo poslije premijere, jer pitanja koje Saramago postavlja veoma su duboka, ali i univerzalna.”
– Naš zadatak je da to univerzalno približimo vama. Zahvaljujem kompletnom timu CNP-a, pod tim podrazumijevam i krojačicu i dekoratere, jer smo svi radili kao jedan tim – rekla je Mamić.
Pavle Prelević, koji tumači Kardinala, kazao je da ono što izvučete kao nauk iz romana jeste da shvatite funkciju svoju kao čovjeka na ovoj zemlji, da nešto doprinesete, da nešto uradite, da izborite se sa nekim stvarima u životu da biste vjerovatno lakše umrijeli i u tom smislu vrlo mu je značio ovaj proces.
B.R.
Foto: Duško Miljanić