U Crnoj Gori je, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano 5.394 slučaja oboljelih od varičele, što je za 6,3 odsto više nego 2018. godine.
Od toga najviše oboljelih, kako su kazali iz Instituta, bilo je u Podgorici čak 1.891, zatim Nikšiću 532, te u Bijelom Polju 476. Najmanje oboljelih bilo je u Gusinju pet, Andrijevici šest i Petnjici sedam oboljelih.
Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u januaru 1.129, zatim novembru 759, aprilu 679 i maju 583, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u novembru 495.
-Od ukupnog broja oboljelih, 5.240 slučajeva registrovano je u dobnoj grupi do 19 godina – kazali su iz Instituta.
Varičela, u narodu često poznata pod imenom ovčije boginje ili vodene kozice, objašnjavaju iz Instituta, je akutno, generalizovano virusno oboljenje koje počinje iznenada sa povišenom tjelesnom temperaturom i razvojem ospe po koži.
-To je jedno od najzaraznijih oboljenja posebno u ranim fazama erupcije, kako zbog načina širenja tako i karakteristika virusa koji je izaziva (varičela zoster virus VZV). Za varičeloznu ospu je karakteristično da izbija postepeno i u talasima te da se karakteristike ospe postepeno mijenjaju: na početku i u trajanju od nekoliko sati ospa je makulopapulozna (crvene pjege po koži koje su u ravni sa kožom) da bi postepeno promjene postale ispunjene bistrom pa mutnom tečnošću (stadijum vezikule) i na kraju zadnji stadijum kada se promjene sasuše i na koži ostanu granularne kruste – objašnjavaju iz Instituta.
Vezikule su, dodaju, obično u formi individualnih promjena koji se ne spajaju međusobno (tzv. monolokularne vezikule) i prazne se kada se probuše.
-S obzirom na to da se promjene na koži javljaju u uzastopnim talasima, istovremeno se kod jednog pacijenta može primijetiti više razvojnih oblika. Češće su lokalizovane na pokrivenim nego na otkrivenim djelovima tijela, a mogu da se jave i na skalpu, visoko u pazušnim jamama, na sluzokožama usta, gornjeg dijela respiratornog trakta i na konjunktivama (unutrašnjoj strani očnih kapaka) – kazali su iz Instituta.
Najčešći broj promjena kod jednog oboljelog je, kako su rekli, između 250 i 500, a jako rijetko se sreću slučajevi sa svega nekoliko promjena.
-Varičela se prenosi direktnim kontaktom vazdušnokapljičnim putem, jer se virus nalazi u sekretu respiratornog trakta oboljelih. Drugi načini širenja obuhvataju direktni kontakt sa oboljelim, odnosno sa sadržajem vezikula kao i sa sadržajem vezikula oboljelih od herpes zostera, pošto su te kožne promjene kasna komplikacija i posljedica infekcije virusom varičele – rekli su iz Instituta.
Indirektan put prenosa je, dodaju, moguć preko predmeta kontaminiranih sadržajem vezikula.
-Posljednja faza kožnih promjena tzv. kruste nisu zarazne. Period od momenta izlaganja virusu do pojave prvih simptoma (inkubacioni period) varira, a traje od dvije do tri sedmice, obično 13 do 17 dana, dok period zaraznosti (kada oboljela osoba može da širi virus u svojoj okolini) pokazuje značajne individualne varijacije i traje najčešće jedan do dva dana prije pojave ospe pa sve dok se i poslednje promjene na koži ne sasuše pređu u fazu kruste – kazali su iz Instituta.
Varičela se javlja bilo kada u toku godine ali je, dodaju, češće obolijevanje u hladnijim mjesecima.
-Održavanje dobre lične higijene, ponašanje po bontonu kada se radi o kijanju i kašljanju, socijalno-distanciranje i izbjegavanje kontakta, dezinfekcija predmeta kontaminiranih izlučevinama iz nosa, usta i grla su od značaja u smislu prevencije i suzbijanja obolijevanja. U bolničkim uslovima primjenjuje se izolacija oboljelih zbog opasnosti od širenja ozbiljnog oboljenja među drugim bolničkim pacijentima, a posebno kod imuno kompromitovanih osoba – naglasili su iz Instituta.
Izvor: Dnevne novine