Na zahtjev Vlade prošle godine je dva puta zajednička savjetodavna misija UNESCO/IUCN posjetila Nacionalni park Durmitor s ciljem ocjene stepena njegove očuvanosti. Još se čeka izvještaj sa druge misije, ali je u prvoj potvrđeno da izuzetna univerzalna vrijednost dobra nije izgubljena i ukazano na potencijalne pritiske na ovaj nacionalni park.
Određeni broj pitanja očuvanosti Nacionalnog parka Durmitor, prema ocjeni misije UNESCO/IUCN tokom boravka u Crnoj Gori uspješno su riješena tokom prošle godine. Kako je u intervjuu za Dnevne novine kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ministarstva održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, rezultati druge posjete ovog nadzornog tijela biće tek ozvaničeni.
-Činjenica da smo tokom 2019. godine u Biogradskoj gori pokrenuli proces upisa bukovih šuma na listu UNESCO takođe pokazuje veoma dobar status očuvanosti i odsustva degradacije ovog nacionalnog parka – dodala je ona.
Uz podsjećanje da pet nacionalnih parkova čini čak 7,7 odsto teritorije Crne Gore, precizirala je da se na osnovu Zakona o nacionalnim parkovima u ovim zonama zabranjuje čak 46 aktivnosti za koje su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme.
Uz ovaj, najstrožiji vid zaštite prirode, u našoj zemlji je više područja prepoznatih i zaštićenih na međunarodnom nivou.
-Na UNESCO listu Svjetske baštine kao prirodno dobro izuzetne prirodne vrijednosti upisan je Nacionalni park Durmitor i to još 1980. godine. Takođe, kanjon rijeke Tare je od 1977. svojim čitavim tokom, upisan na UNESCO listu od posebnog značaja za biosferu. Postoje i tri Ramsar područja: Nacionalni park Skadarsko jezero, florističko-faunistički rezervat Tivatska solila i ulcinjska solana. Konačno, Crna Gora je 2011. godine predložila listu od 32 područja-kandidata za ekološku mrežu Emerald – precizirala je Vojinović i dodala da će uskoro biti napravljena revizija ovih predloga.
Takođe je kazala da su u toku ispitivanja za tri predložena područja morskih zaštićenih područja Platamuni, Katič i Stari Ulcinj.
Prema njenim riječima, kako je zaštita, unapređivanje i razvoj nacionalnih parkova koji čine 7,7 odsto teritorije Crne Gore djelatnost od javnog interesa, njeno finansiranje vrši se iz više izvora.
-Na prvom mjestu, to su subvencije koje se svake godine daju Javnom preduzeću za nacionalne parkove posredstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma, potom sopstveni prihodi od naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova, kao i donacije, programi bilateralne podrške i drugo. U strukturi sopstvenih prihoda dominiraju oni od naknada za posjete i prateće usluge u parkovima, poput vodiča, posjeta posebnim mjestima, turizma, parkinga, kampovanja, sakupljanja šumskih plodova, snimanja na teritoriji parka, ribolova, raftinga. Prihoduje se i od davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja privremenih objekata, prema donesenom programu, kao i stalnih objekata za turističkougostiteljsku djelatnost – kazala je Vojinović.
Najveći prihod, kako dodaje, trenutno ostvaruju nacionalni parkovi Durmitor i Skadarsko jezero.
-Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima i ekonomskoj valorizaciji parkova, naročito zbog nacionalne i međunarodne zaštite nekih od njih, posljednjih godina intenzivno se radi na poboljšanju infrastrukture kako bi se privukli novi posjetioci. Takođe, na osnovu petogodišnjeg plana upravljanja, izrađuju se godišnji programi upravljanja i finansijski planovi za svaki nacionalni park. Konačno, ulaganje u nacionalne parkove šansa je i za razvoj opština i lokalnog stanovništva teritorija na kojima se oni nalaze kroz ekoturizam, organsku poljoprivredu, drvnu industriju i uslužne djelatnosti – istakla je ona.
Vojinović je naglasila da je temeljni pravni dokument kojim se uređuju zaštita i očuvanje prirode Zakon o zaštiti prirode, kao i poseban Zakon o nacionalnim parkovima.
-Ovim propisima su, između ostalog, utvrđene granice, režimi i zone zaštite. Naročito je važno zoniranje kojim se precizno definišu teritorije pod strogom zaštitom i u kojoj su dozvoljene određene aktivnosti, kao što su ribolov, poljoprivreda, plovidba, građevinske i druge intervencije. Njegov cilj je zaštita najvažnijih prirodnih vrijednosti ublažavanjem antropogenih uticaja kroz fizičku zaštitu, ograničenja i kontrolu korišćenja čitavog područja – dodala je ona.
Naglašava, da se svake godine izrađuje, pored ostalog, izvještaji o realizaciji godišnjih programa upravljanja.
-Dosadašnji izvještaji pokazuju da nema degradacije ni u jednom od nacionalnih parkova. Uz to, nadzornici odnosno rendžerske službe čitave godine vrše nadzor aktivnosti i djelatnosti u nacionalnim parkovima i prva su linija kontrole i uočavanja nedozvoljenih radnji. Dodatno, inspekcijski nadzor vrše i pripadnici Uprave za inspekcijske poslove. Važno je istaći da je Zakon o nacionalnim parkovima prepoznao čak 46 eksplicitnih zabrana u nacionalnim parkovima, uključujući: krčenje i čista sječa šuma, unošenje alohtonih biljaka, životinja i riba, sakupljanje rijetkih, endemičnih i prorijeđenih biljaka, hvatanje, ubijanje i uznemiravanje ugroženih životinja, istrebljivanje autohtonih vrsta. Za to su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme – podsjetila je Vojinović.
Izvor: Dnevne novine