13.11.2019. u 7:10
Kolekcijom koja je inspirisana ekološkom katastrofom u području Amazona sa planetarnim posljedicama, dizajnerka Milena Đurđić, nakon dvije godine, predstavlja modele publici u Podgorici. Kaže da favorizuje angažovanu umjetnost, pa je ovogodišnji slogan Crnogorske nedjelje mode-Save The Planet dobar motiv za učešće na ovoj manifestaciji. I u ovoj kolekciji, kako je ispričala za naš portal, materijali i način na koji je obradila temu su izuzetno važni elementi, kao i multifunkcionalnost i transformacija odjevnih predmeta, što je već postala karakteristika i konstanta njenog rada. Naša sagovornica ističe da je, pored mnoštva zanimljivih modnih segmenata, rad na kolekciji, ipak, posebno ispunjava. To je proces tokom kojeg se, kaže, ispisuje modna priča s porukom čija moć zavisi od kreativnosti dizajnera koji je stvara.
Ljubitelji mode u Crnoj Gori već neko vrijeme nisu bili u prilici da vide Vaše kreacije u okviru neke modne manifestacije. Sada, kolekcijom za sezonu 2019/20. zatvorićete Master Montenegro Fashion Week. Šta Vas je opredijelilo da budete dio ove modne price?
-Povećan rad na individualnim kreacijama za klijente, kao i dizajniranje i izrada radnih uniformi za neke naše renomirane kompanije ostavili su mi nedovoljno vremena da se u potrebnoj mjeri posvetim radu na novoj kolekciji, koju bih prikazala na nekoj modnoj manifestaciji. Ljetos, kad su se obaveze malo smanjile, počela sam intezivno da razmišljam i radim na kreacijama za novu kolekciju, jer sam shvatila da je, ipak, nedopustivo praviti veće pauze u učestvovanju na ovakvim modnim događajima, jer su nacionalne nedjelje mode ponajbolji način predstavljanja javnosti svog dizajnerskog rada. Drugi razlog i veoma dobar motiv za ovojesenjski MFW je da se održava pod sloganom SAVE THE PLANET (Spasi planetu). Stoga, kao neko, ko favorizuje angažovanu umjetnost, (nadam se i, skromni protagonist i pripadnik) želim se pridružiti stvaraocima, kulturnim, sportskim, javnim, privrednim i mnogim drugim pojedincima, koji snažno apeluju na podizanje svijesti građana u očuvanju prirode i naše odgovornosti da pomognemo spas planete. Domovine svih nas, građana svijeta.
Kako biste predstavili kolekciju (naziv, inspiracija, materijali, boje…)?
– Kolekcija je inspirisana ekološkom katastrofom sa planetarnim posljedicama izazvane požarom zapanjujućih razmjera u području Amazona. Usred globalne klimatske krize, ogromni požar koji je progutao milijarde stabala amazonske prašume, koje su, kao najveći izvor kiseonika, pluća planete zemlje, su istinski ekološki incident, sa planetarnim posljedicama, koji pogađa sve nas.
Materijali su za mene uvijek izazov i jednako bitan elemenat za kolekciju kao i način na koji se tema obradi. Silueta, način krojenja, kolorit su elementi o kojima se mora voditi računa. U ovoj kolekciji ima dosta savremenih, na tehnološki nov način izrađenih, muških i ženskih, materijala. Ima brokata, novog mat organdina.
Idejom, detaljima, određenim konstrukcijskim rješenjima i tematski u svakoj kolekciji ponudite novine i pošaljete poruku. Koja je poruka ove kolekcije?
– Kolekcijom se pridružujem pokretu za spas planete, borbi za očuvanje šuma Amazonije, najvažnijeg faktora u borbi protiv klimatskih promjena. To je i poruka da treba da se trudimo da imamo zelenije gradove, čistiji vazduh, udobnija mjesta našeg življenja, da ljepše, srećnije i bogatije živimo.
Da li je i u ovoj kolekciji evidentna multifunkcionalnost? I koliko je ta karakteristika važna u kreiranju modela?
-Kada su u pitanju kolekcije, multifunkcionalnost i transformacija odjevnih komada, su nešto što je neizbježno, što je uočljiva karakteristika i konstanta moga rada. Naravno da je sa tim povezana ekonomičnost, racionalnost i praktičnost, jer jedan isti komad osmišljenom transformacijom možete nositi kao da je drugi komad u pitanju i tako zadovoljiti neke svoje dnevne, različite potrebe i prilike.
Moda ,,pokriva” širok spektar ,,oblasti”, od street style, kostimografije, uniformi, stilizacije…do tematskih kolekcija i individualnih kreacija za klijente…Koji modni segment najviše prija Vašem senzibilitetu i zašto?
-Svi segmenti, koje ste naveli, su zanimljivi na svoj način. Traže vašu punu zaiteresovanost i kreativnu mobilnost. No, rad na modnoj kolekciji me posebno ispunjava. Naiđe, prosto vas “ščepa” neka dobra tema, dobijete snažnu inspiraciju, imate punu slobodu, crtate, zapisujete i ispisujete svoju priču, koja je vaše viđenje i odgovor, na važan događaj, pojavu, umjetničko djelo ili, šta je već tema koju obrađujete. Modeli su djelovi, činovi, jedne cjelovite priče, koja treba da prenese određenu poruku gledaocima. Koliko moćno, zavisi od naše dizajnerske kreativnosti.
Često, dok govorite o kolekcijama, pominjete romantiku, renesansu i barok. Koju epohu biste izdvojili kao najinspirativniju?
-Teško se opredijeliti za određenu epohu, stil, jer sve ove epohe nose određene karakteristike, dragocjene i inspirativne za sve vidove umjetnosti. Cijenim i volim i antičku grčku umjetnost, karakterističnu po njegovanju prirodne ljepote, harmonije i sklada, duše i tijela, ljudskog i božanskog i, koja je temelj, kasnije, evropske kulture i umjetnosti. Renesansu volim zbog njenog okretanja ljudskom tijelu, anatomiji, pokretu, proporciji , od kojih zavisi njegova ljepota, jer volim da se igram sa formom. Barok, opet, zbog njegove asimetrije, jakih kontrasta, svjetlosti i boja. Romantizam volim jer favorizuje maštu kao osnovu umjetničkog stvaralaštva, našu individualnost .
Gdje vidite originalnost u modi danas?
-Originalnost treba da je suština modnog dizajna. Originalnost vidim u raznolikosti naših ideja, našoj posebnosti, našem autentičnom izražavanju, kreativnosti, improvizaciji. Da bi to imali potrebno je “nešto” obrazovanja, prirodne nadarenosti, mašte…Svjedoci smo, nažalost, da su na domaćoj sceni, ali i drugdje, dominantno prisutni komadi “skinuti” sa interneta, kopije poznatih dizajnera. Dva su, osnovna razloga, komercijalni – trka za brzom (i dobrom) zaradom i nedostatak kreativnosti.
Kakvi su planovi nakon Montenegro Fashion Weeka?
-Ima ih, ali o njima bih drugom prilikom.
B.R.
Foto: B. Šekularac/Privatna arhiva