PREPORUKA ZANIMLJIVOSTI

SNEŽANA I SEDAM PATULJAKA: Jedna baronica je bila inspiracija za glavnu junakinju

Diznijev crtani film iz 1937. bio je svjetski hit

Nekada davno, muzej u šarmantnom njemačkom gradiću dobio je davno izgubljenu nadgrobnu ploču.

Na toj ploči stajalo je ime Marija Sofija fon Ertal, baronica koja je, kako se vjeruje, poslužila braći Grim kao inspiracija za bajku Snežana i sedam patuljaka. Njena nadgrobna ploča je obnovljena i izložena u muzeju u Bambergu u južnoj Njemačkoj. Poklonila ju je porodica koja ju je pronašla.

Direktor muzeja kaže da je Sofijin život poslužio kao osnova za Snežanu.

Baronica je odrasla u dvorcu u mesto Lor na Majni, oko 100 kilometara zapadno od Bamberga u Bavarskoj. Preminula je 1796. godine.

ARCHDIOCESE OF BAMBERG

-Njena životna priča bila je malo poznata do početka 19. vijeka – kaže za BBC Holger Kempkens, direktor muzeja.

Bajka o Snežani, koju su napisali Jakob i Vilhelm Grim, objavljena je 1812. Svjetsku slavu stekla je zahvaljujući crtanom filmu Volta Diznija iz 1937. godine. Ipak, bilo je još dosta adaptacija.

-Braća Grim su pisala knjige na osnovu priča lokalnog stanovništva. Postoje određeni nagoveštaji, ali ne možemo da sigurnošću da tvrdimo, da je po Sofijinom liku nastala Snežana. Danas kada pravite film o istorijskoj ličnosti, imate i element fikcije. Čini mi se da je i ovdje to slučaj. Istorijska osnova postoji, a izmišljeni su neki elementi –  naveo je Kempkens.

Zamak u kojem je odrasla baronica Sofija

Bajka o Snežani sadrži neke opštepoznate elemente:

-pokvarenu i ljubomornu maćehu koja kuje zaveru da ubije Snežanu;
-čarobno ogledalo koje odgovara sa „Snežana” kada maćeha pita: „Ogledalce, ogledalce moje, kaži mi na svijetu, najlepši ko je?”;
-otrovna jabuka koju je spremila maćeha;
-sedam patuljaka koji brinu o Snežani i rade u rudniku;
-princa koji pronalazi Snežanu u staklenom kovčegu i zatim je spašava.

Braća Grim su dugo živjela blizu mesta Hanau, koje je udaljeno 50 kilometara od Lora na Majni. Tokom 1980-tih lokalni istoričar Karlhajnc Bartels istraživao je da li između Sofijinog života i bajke postoje sličnosti.

Sofijin otac, plemić Filip Kristof fon Ertal, ponovo se oženio nakon smrti prve supruge. Sofijina maćeha važila je za dominantnu ženu koja favorizuje rođene ćerke. Lor je bio poznat po proizvodnji predmeta od stakla i ogledala. Sofijin otac bio je vlasnik fabrike ogledala, a u muzeju u tom gradu ponosno je istaknuto jedno od njih.

U bajci se pominje i strašna šuma. Blizu Lora postoji šuma koja je u to vrijeme poznata po opasnim divljim životinjama, kao i pljačkašima koji su vrebali. Snežana je trčala preko sedam gora pre nego što je došla do kolibe u kojoj žive patuljci. Oni su radili u rudniku. Nedaleko od Lora zaista je postojao rudnik.

Patuljci i/ili djeca su u to vreme zaista radili u rudniku i nosili su zaštitne ogrtače.

Neki značajni djelovi bajke očigledno nisu nastali na osnovu detalja iz Sofijinog života – stakleni kovčeg, otrovna jabuka i princ spasilac.

Sofijin život nije imao srećan završetak kao u bajci – oslijepela je u mladosti, a umrla je neudata u manastiru, u 71. godini.

Kempkens je rekao da mermerna nadgrobna ploča ima gornji sloj krede koji krije inskripciju, pa je potrebno postupati sa oprezom.

-Ovdje počiva plemenita heroina hrišćanstva, posle pobjede vere spremna na preobraženje i uskrsnuće.

Poruka je značajna i zbog činjenice da u vrijeme kada je Sofija živjela, žene obično nisu imale nadgrobne spomenike i ploče. Sofijina je dugo stajala u staroj crkvi u Bambergu koja je potom srušena, kaže Kempkens.

Nakon toga ploča je bila postavljena na zidu bolnice koju je osnovao Sofijin brat. Kada je na tom mjestu, tokom 1970-tih, izgrađena nova klinika, ploča je skinuta, a čuvala ju je jedna lokalna porodica koja ju je kasnije poklonila muzeju.

 

Izvor: BBC

Komentariši