Švedska je zemlja poznata po velikom broju stogodišnjaka. Većina penzionera ovde je aktivna i izgledaju mnogo mlađe. Kako to uspijevaju rekao je u svojoj knjizi “Skandinavska tajna – jednostavna pravila zdravog i srećnog života“ gerontolog Bertil Marklund. On objašnjava da dugovječnost zavisi od genetike samo 25%, a preostalih 75% je određeno načinom života. Kao ljekar, on tvrdi da su glavne opasnosti po zdravlje upalni procesi u tijelu, koji su uzrokovani lošim navikama.
Na osnovu posmatranja života švedskih penzionera, stručnjak je odredio ključna pravila za dugovječnost u skandinavskom stilu.
-Najbolja fizička aktivnost je ona od koje nećete odustati za jedan dan – piše Marklund. Glavna stvar u odabiru treninga, po njegovom mišljenju, nije ono što ćete učiniti, već motivacija. Svaka aktivnost smanjuje nivo kortizola i stimuliše proizvodnju endorfina – hormona radosti. Nije neophodno da se mučite pet puta nedeljno, to može biti čak štetno, smatra gerontolog. Bolje je duže hodati, voziti bicikl, ići na ples ili igrati fudbal sa djecom. Za tijelo je bolje kada se kretanje odvija u zadovoljstvu. Pored toga, vjerovatnije je da će fizička aktivnost postati korisna navika.
Stres nas prati svuda, ovo je naš zaštitni i adaptivni mehanizam. Naivno je vjerovati da on loše utiče samo na živce – utiče na cijelo tijelo, iscrpljuju njegove rezerve.
-Nauka je dokazala da manje stresni način života pomaže poboljšanju zdravlja. Zato ispravite ramena i osjetite: život nam je dat ne samo da bismo preživeli, već i da bismo živjeli – podsjeća autor. Najvjerovatnije kratkotrajni stres ne šteti tijelu, oštećenja nastaju tokom dugotrajnog stresa tokom nedjelja i mjeseci. Neophodno je potražiti načine da se takve situacije izbjegnu. Jedan od odličnih metoda, prema Marklundu, je fizička aktivnost. Stres povećava nivo hormona, a fizički napor doprinosi njihovom rascijepu, stvarajući paralelni oksitocin (“hormon zadovoljstva”), koji nam omogućava da povratimo snagu.
Noću, tijelo dobija mogućnost da vrati one resurse koji su bili iscrpljeni tokom dana. Hronični nedostatak sna se manifestuje ne samo tamnim krugovima oko očiju, već i slabljenjem imunog sistema, povećanjem tjelesne mase i drugim bolestima. U ovom slučaju, gerontolog ističe da višak sna (više od 10 sati) nije manje štetno. Prema istraživanju na Harvardu, to dovodi do oštećenja pamćenja i poremećaja spavanja. Zaključak: spavati umjereno.
Dijeta i posni dani često prolaze bez uspjeha. Gerontolog je uvjeren da im nije potrebno pribjegavati, već smanjiti potrošnju šećera, kobasica i dimljenih proizvoda. I savjetuje da se oslonite na namirnice bogate masnim kiselinama, antioksidansima i biljnim proteinima. Skandinavci poštuju plodove mora i ribe, korjenasto povrće, mliječne proizvode i hljeb od cijelog zrna. Meso nije zabranjeno, ali je bolje ne konzumirati ga često.
Svakog dana naše tijelo gubi i do jedan litar vode, ali bez nje, ćelije se ne mogu obnoviti, nervni impulsi usporavaju, a tijelo stari ranije nego što bi trebalo. Da bi se nadoknadio nedostatak vode, Marklund savjetuje ne samo čistu vodu za piće, već i voće, povrće, tečne supe, kao i čaj i kafu. Mišljenje naučne zajednice je uvek bilo dvosmisleno u vezi sa kafom, ali se u poslednje vrijeme sve više govori o prednostima pića. Bertil Marklund navodi upravo takve dokaze da kofein i antioksidansi kafe smanjuju rizik od dijabetesa, Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Sjetite se Švedska je zemlja dugovječnosti. U isto vrijeme, zauzima drugo mjesto u svijetu po potrošnji kafe: prema statistikama, svaki Šveđanin ima aparat za kafu kod kuće i pije najmanje 3-4 šolje osvežavajućeg pića dnevno.
Oralna higijena utiče na čitav krvotok, rekao je doktor. Banalna krvarenja desnih mogu dovesti do trovanja krvi ili postati katalizator za razvoj druge bolesti. Savjet gerontologa je da ne zloupotrebljavate slatko, da posjetite stomatologa najmanje dva puta godišnje i temeljno perete zube.
Izvor: grazia.rs