Od januara ove godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma sprovodi projekat: „Podrška izradi Šestog nacionalnog izvještaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti (CBD)“. Nacionalna koordinatorka projekta Jovana Drobnjak za MNE magazin govori o detaljima projekta i podsjeća da su, shodno članu 26 Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, potpisnice Konvencije dužne da u periodima kada Konvencija to od njih zahtijeva predaju izvještaj o napretku.Ističe da je važnost ovog procesa prepoznat od strane
Globalnog Fonda za životnu sredinu koji je finansirao projekat: “Podrška izradi šestog nacionalnog izvještaja prema Кonvenciji o biološkoj raznovrsnosti” a izvršna agencija projekta je Kancelarija Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. Cilj projekta je da pruži finansijsku i tehničku podršku odgovarajućim stranama Кonvencije o biološkoj raznovrsnosti u njihovom radu na razvijanju visokokvalitetnih šestih nacionalnih izvještaja, a Crna Gora je jedna od 12 zemalja koje su dobile podršku za izradu svog nacionalnog izvještaja. Ministarstvo održivog razvoja i turizma je ovlašćena institucija za implementaciju projekta u Crnoj Gori. Od izvještaja se očekuje da unaprijedi donošenje odluka u implementaciji Nacionalne strategije biodiverziteta sa Akcionim planom (2016-2020) i napretku ka postizanju Aiči ciljeva o biodiverzitetu. Takođe, Šesti nacionalni izvještaj poslužiće za izradu petog Globalnog pregleda biodiverziteta kao i Globalne strategije o biodiverziteta 2021-2030. godine.
Kakav je bio sadržaj izvještaja i koji su njegovi glavni zaključci?
-Konvencija je propisala vrlo zahtjevnu metodologiju za izradu nacionalnih izvještaja. Od zemalja potpisnica se tražilo da procijene napredak u pravcu svojih nacionalnih ciljeva za unapređenje i očuvanje biodiverziteta i da opišu svoje nacionalne doprinose globalnim Aiči ciljevima za biodiverzitet. Na izvještaju je radio lokalni tim stručnjaka, uz podršku širokog spektra zainteresovanih strana na nacionalnom nivou. Kako Izvještaj ima sedam poglavlja metodologija izrade izvještaja je pratila sljedeće oblasti: svijest o biodiverzitetu i učešće javnosti, integracija biodiverziteta, finansiranje zaštite prirode, sektorski pritisci i stanje uz korišćenje GIS-a za
sakupljanje i analizu prostornih podataka vezanih za distribuciju biodiverziteta, pritisaka i oblika zaštite, kao i za pripremu GIS podloga za potrebe izvještaja. Kao izvori informacija za pripremu Izvještaja, kao i validaciju i verifikaciju podataka korišćeni su
prethodni izvještaji o implementaciji Nacionalne strategije biodiverziteta sa akcionim planom (NSBAP) i to nacionalni i prema CBD Sekretarijatu, dostupni nacionalni i sektorski statistički podaci, strateška i planska dokumenta, relevantna stručna literatura, izvještaji o stanju životne sredine. Izvještaj je pokazao da postoje određeni napreci ka ostvarenju definisanih nacionalnih ciljeva za očuvanje biodiverziteta, ali da je potrebno uložiti dodatni trud da bi se isti postigli. Značajni pomaci su primjećeni u mjerama koje se odnose na unapređenje zakonske regulative za biodiverzitet i zaštitu prirode, unaprijeđenje sistema zaštićenih područja, upravljanje podacima o biodiverzitetu. Svakako postoji još prostora da se unaprijedi sistem finansiranja zaštite prirode i istraživanja biodiverziteta kao i da se smanje sektorski pristisci na biodiverzitet. Urađen je i ažuriran profil države sa novim informacijama o stanju biodiverziteta – stanju, vrstama, promjenama koje su se desile između dva izvještajna perioda. Ono što je predstavljalo dodatni izazov za pisanje izvještaja jeste činjenica da ne postoje razvijeni indikatori kojim bi se moglo izvršiti kvantitativno mjerenje napretka, već su se koristili dostupni podaci za formiranje mišljenja stručnjaka i autora Izvještaja, dok su za potrebe njegove izrade sprovedena i određena ciljana istraživanja. Izvještaj takođe sadržati podatke neophodne za analizu napretka u implementaciji globalnog Strateškog plana za biodiverzitet 2011-2020.
Kako je tekao proces izrade izvještaja?
-Osim što proces izrade izvještaja zahtjeva transparentnost, da bi potrebni podaci za pisanje izvještaja bili što potpuniji i kvalitetniji, u njega su bile uključene sve institucije sistema zaštite prirode i nevladinog sektora Crne Gore kroz Upravni odbor, radnu grupu projekta i javne konsultacije. Prva verzija izvještaja je početkom juna dostavljena na komentare svim institucijama, bila je organizovana javna prezentacija, a rok za dostavljanje komentara je bio do sredine juna. Svi relevatni komentari su usvojeni i uključeni u izvještaj koji se sada u ovoj formi predaje Konvenciji.
Da li je bilo i dodatnih aktivnosti na projektu?
Kroz izvještaj je prepoznata niska svijest javnosti o značaju biodiverziteta i stoga je dio aktivnost projekta bio usmjeren upravo ka edukaciji građana o nužnosti očuvanja biodiverziteta. Kako mladi čine jedan od najznačajnih djelova društva a rad sa njima danas je bitan za vrijeme koje tek dolazi, izbrali smo da upravo od njih započnemo razgovor o značaju biodiverzitea i zaštiti životne sredine.
U okviru Međunarodnog dana biodiverziteta koji se ove godine obilježavao pod temom: “Naš biodiverzitet, naša hrana, naše zdravlje” održana su predavanja za učenike Gimnazije “Slobodan Škerović” kao i studente Univerziteta Donja Gorica od strane lokalnih eksperata na projektu. Ova tema je omogućila široku diskusiju i sa gimanzijalicma i studentima jer se fokusira na
biodiverzitet kao osnov za proizvodnju zdrave hrane i smatra ga ključnim katalizatorom za transformaciju prehrambenih sistema i poboljšanje zdravlja ljudi. Tema takođe naglašava raznolikost koju pružaju prirodni sistemi za ljudsko postojanje i dobrobit na Zemlji i istovremeno doprinosi drugim ciljevima održivog razvoja, uključujući: ublažavanje klimatskih promjena i adaptaciju, obnavljanje ekosistema, dostupnost čistoj vodi i nultnoj toleranciji na glad u svijetu. Dodatno, radiće se i radio emisije koje će pokrivati teme od osnovnih definicija biodiverziteta, politika zaštite životne sredine, ekosistemskih usluga, konvencija i direktiva koje se odnose na
zaštitu prirode kao i razgovore sa institucijama u sistemu zaštite prirode u Crnoj Gori. Takođe se radi i na pripremi video spota koji ima za cilj da i nacionalnoj i međunarodnoj javnosti prikaže koliko je Crna Gora bogata biološkim diverzitetom.
Koji su sljedeće aktivnosti na projektu?
U skladu sa obavezama na projektu, konačna verzija Šestog nacionalnog izvještaja je predata Konvenciji na usvajanje i očekujemo njihov odgovor. Sam projekat se završava u decembru i do tada intezivno će se raditi na kampanji podizanja svjesnosti javnosti o biodiverzitetu.
Mn.M.
Foto: B. Šekularac